Zbacivanje Madure neće uzdrmati energetska tržišta u bliskoj budućnosti
Svrgavanje predsjednika Nicolasa Madura od strane predsjednika Donalda Trumpa u naftom bogatoj Venecueli vjerovatno neće šokirati energetska tržišta u bliskoj budućnosti, rekli su analitičari za CNBC u subotu.
Iako je opseg američkog napada bio neočekivan, tržišta su već uračunala sukob s Venezuelom koji bi poremetio izvoz nafte, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar i voditelj istraživanja u A/S Global Risk Managementu.
Venezuela, osnivačica OPEC-a, ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu. No, južnoamerička nacija trenutno proizvodi manje od milion barela nafte dnevno, što je manje od 1% globalne proizvodnje nafte, prema Rasmussenu.
Tržište s prevelikom ponudom
Izvozi tek oko polovicu svoje proizvodnje, odnosno oko 500.000 barela, rekao je Rasmussen. Sukob također dolazi u trenutku kada je globalno tržište nafte preopterećeno, a potražnja relativno slaba, obrazac koji je uobičajen u prvom tromjesečju godine, rekao je.
Rasmussen je procijenio da će cijene sirove nafte Brent porasti samo za oko 1 do 2 dolara, ili čak i manje, kada se u nedjelju navečer otvori trgovanje terminskim ugovorima. Predvidio je da će Brent sljedeće sedmice malo pasti u odnosu na cijenu zatvorenu u petak, koja je iznosila 60,75 dolara.
„Uprkos tome što je ovo ogroman geopolitički događaj za koji biste inače očekivali da bude pozitivan ili da će potaknuti rast cijena nafte“, rekao je, „suština je da na tržištu još uvijek ima previše nafte i zato cijene nafte neće eksplodirati.“
Analitičar Bob McNally iz Rapidan Energyja rekao je da je prije vikenda savjetovao klijentima da je oko trećine venecuelanske proizvodnje nafte ugroženo. Iako ne predviđa da će sva venecuelanska proizvodnja biti prekinuta, rekao je za CNBC da to ne bi predstavljalo značajan rizik za tržišta nafte u kratkom roku.
Tržište nafte u 2025. godini zabilježilo je najveći godišnji pad u pet godina. Globalna referentna cijena Brenta pala je prošle godine za oko 19%, dok je američka sirova nafta izgubila gotovo 20%. Tržište je pod pritiskom jer je OPEC+ povećao proizvodnju nakon godina smanjenja proizvodnje. SAD je također proizvodio na rekordnoj razini od nešto više od 13,8 miliona barela dnevno.
Cijene nafte mogle bi dodatno pasti jer svrgavanje režima povećava mogućnost konačnog povećanja proizvodnje nafte u Venecueli, rekli su analitičari za CNBC, prenosi SEEbiz.
Saul Kavonic, voditelj istraživanja energetike u MST Financial, procijenio je da bi izvoz mogao dosegnuti 3 miliona barela u srednjoročnom razdoblju ako nova venezuelanska vlada dovede do ukidanja sankcija i povratka stranih investitora.
„Ako ništa drugo, budućnost Venecuele imat će medvjeđi utjecaj na tržište, jer zapravo nema kamo ići osim prema gore“, rekao je konsultant za energetsku industriju David Goldwyn, bivši visoki dužnosnik State Departmenta za energetiku u Obaminoj administraciji.
Mnoštvo neizvjesnosti
Trenutno je embargo na venezuelansku naftu još uvijek na snazi, rekao je Trump tokom konferencije za novinare u subotu. Također je rekao da će američke naftne firme uložiti milijarde dolara u obnovu energetskog sektora Venecuele. Trump nije pružio detalje o tome koje će firme ulagati ili kako, niti je pojasnio kako će SAD privremeno voditi Venecuelu „s grupom“.
Goldwyn je rekao da je teško predvidjeti hoće li američke naftne firme ulagati, s obzirom na neizvjesnost oko privremene i budućih vlada u Venecueli.
„Sve što smo naučili o tranzicijama vlada iz Iraka, Afganistana, iz drugih zemalja, jest da su tranzicije teške“, rekao je. „Nijedna firma neće se htjeti obvezati na ulaganje milijardi dolara za dugoročno poslovanje dok ne zna kakvi su uvjeti. I ne mogu znati kakvi su uvjeti dok ne znaju kakva će biti vlada.“
Goldwyn je dodao da firme, uključujući Exxon Mobil, još uvijek čekaju na naplatu duga venecuelanske nacionalne naftne tvrtke Petróleos de Venezuela S.A. (PDVSA).
McNally iz Rapidan Energyja rekao je da je to kompliciran prijedlog za američke naftne firme. Proizvođači nafte nisu zaboravili da su izbačeni iz Venezuele početkom 2000-ih, kada je zemlja oduzela imovinu stranih naftnih firmi, rekao je. Uz to, pristup najvećim svjetskim rezervama nafte bio bi "primamljiv" za američke naftne firme ako bi se sankcije ukinule, dodao je.
