Marže i akcize dižu cijene goriva u Srbiji

Iako je sirova nafta na svjetskim berzama pojeftinila u posljednjih mjesec dana za oko dva dolara u Srbiji je maloprodajna cijena goriva skočila na opšte nezadovoljstvo vozača.

Tako sada litar europremijuma BMB 95 košta 154,18 dinara, eurodizela 163,21 a autogasa 77,63 dinara. Dok trgovci gorivom tvrde da samo pad cijene nafte na svjetskim berzama nije dovoljan razlog za kretanje cijena goriva, vozači smatraju da je poskupljenje u takvoj situaciji potpuno nelogično. Oni ocjenjuju da su cijene enormno visoke ne samo zbog akciza već i trgovačkih marži.

– Cijena nafte na svjetskim berzama je samo jedan od parametara koji može da utiče na kretanje maloprodajnih cijena goriva. Ona se formira na osnovu više parametara, i veoma je pojednostavljeno tvrditi da zavisi samo od kretanja cijena nafte na tržištu – kaže za Danas Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije.

Prema njegovim riječima, sve promjene troškova koje utiču na poslovanje u naftnom sektoru, na nacionalnom i globalnom planu, odražavaju se na cijene goriva onoliko brzo i u onoj mjeri, u kojoj je razvijena tržišna konkurencija.

– Pod troškovima se podrazumjevaju svi imputi, od cijene sirove nafte do raznih državnih taksi. Na uređenom tržištu, uticaj konkurencije se osjeti i kada troškovi poslovanja rastu i kada se smanjuju i uvijek idu u prilog potrošačima. Na takvom tržištu opstaju samo naftne kompanije koje racionalno posluju i koje su u stanju da izdrže nadmetanje, koje naravno mora biti zasnovano isključivo na tržišnim principima – navodi Mićović.

On dodaje da u Srbiji poseban problem predstavljaju državna zahvatanja u cijeni goriva, odnosno velike akciza i PDV.

– Generalno gledano, cijena goriva je u ovom trenutku u Srbiji i regionu na ovom nivou jer je cijena sirove nafte znatno porasla u odnosu na prošlu godinu. S druge strane i pojeftinjenje nafte koje se sada bilježi odraziće se na smanjenje maloprodajnih cijena, ali se to neće desiti sada nego naknadno – ističe Mićović.

Ekspert za energetiku Vojislav Vuletić za Danas kaže da je sasvim normalno da trgovci benzinom formiraju maloprodajne cijene na osnovu svojih troškova.

– Sasvim je razumljivo da su cijene goriva skakale u periodu kada su trgovci kupovali naftu koja je bila skuplja. Sada cijena nafte pada i kada trgovci istroše količine kojima raspolažu, derivate će na veliko kupiti jeftinije pa će i maloprodajna cijena goriva pasti. S druge strane, mora se konstatovati da su trgovci veoma revnosni kada je riječ o poskupljenju goriva, ali da se sasvim drugačije ponašaju kada cijena sirove nafte pada i tada se dosta rijeđe opredjeljuju da cijenu spuste – ističe naš sagovornik.

On dodaje da je veliki problem u tome što država nema kako da puni kasu pa se opredjeljuje za visoke akcize.

– Da je kojim slučajem u Srbiji industrija razvijena, država bi više inkasirala za budžet od poreza i ne bi bilo potrebe za visokim akcizama za gorivo. Dakle, upravo bi reindustrijalizacija blagotvorno djelovala na smanjenje akciza na benzin. Državna zahvatanja bi se u tom slučaju smanjila i vozači bi ga kupovali po nižim cijenama – zaključuje Vuletić.

Inače, kada je riječ o cijenama benzina BMB u regionu, Srbija se nalazi na šestom mjestu, odnosno benzin je skuplji u Grčkoj, Albaniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji. Cijena tog goriva u Srbiji je 1,3 eura po litru. S druge strane, cijena dizela u Srbiji je 1,38 eura po litru i skuplji je samo u Abaniji i Grčkoj. Kada je riječ o cijeni TNG autogasa, ona iznosi 0,65 eura po litru. Skuplji TNG nego u Srbiji je u Grčkoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Biznis.ba