Raiffeisen preuzima Addiko: Hrvatska odobrila koncentraciju, šta će biti s bankama u BiH?
Ova odluka predstavlja važan korak u procesu preuzimanja austrijske bankarske grupacije Addiko, a promjene u vlasničkim planovima mogle bi se odraziti i na bankarsko tržište Bosne i Hercegovine.
Naime, prvobitni plan Raiffeisena predviđao je da nakon preuzimanja Addiko grupe zadrži banke u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, dok bi četiri banke u regionu prodao srbijanskoj ALTA grupaciji. Među njima su i Addiko Bank Sarajevo i Addiko Bank Banja Luka.
Međutim, planovi su se promijenili nakon što je Narodna banka Srbije (NBS) 31. oktobra oduzela dozvolu za rad Alta banci. Raiffeisen je 1. novembra saopćio da zbog ove odluke više ne očekuje da će ALTA grupa dobiti potrebna regulatorna odobrenja za planirano izdvajanje dijela Addikovog poslovanja.
RBI sada očekuje da će zadržati sve Addikove podružnice, uključujući i onu u Srbiji. To bi značilo da bi u njegovom vlasništvu, nakon završetka preuzimanja i ispunjavanja potrebnih uslova, mogle ostati i dvije banke u Bosni i Hercegovini koje su prvobitno bile predviđene za prodaju.
Hrvatska odobrila koncentraciju
AZTN je potpunu prijavu koncentracije od Raiffeisen Bank Internationala zaprimio 1. oktobra 2026. godine. Osam dana kasnije objavljen je javni poziv zainteresiranim osobama za dostavljanje primjedbi i mišljenja, ali Agencija do isteka roka 19. oktobra nije zaprimila nijednu primjedbu.
Postupak ocjene koncentracije prethodno je bio privremeno obustavljen zbog potrebe provođenja odgovarajućeg postupka pred Ministarstvom finansija Hrvatske u vezi sa stranim ulaganjem. Nastavljen je nakon što je dostavljeno rješenje Ministarstva kojim je odbačen zahtjev za odobrenje stranog ulaganja, jer nisu postojali zakonski uslovi za pokretanje postupka njegove provjere.
Prema podacima AZTN-a, koncentracija se prvenstveno odnosi na tržište bankarskih usluga u Hrvatskoj, uključujući depozite i kredite stanovništva, kao i depozite i kredite pravnih osoba.
Prema ukupnoj imovini banaka u Hrvatskoj tokom 2025. godine, Raiffeisen je zauzimao šesto mjesto, dok je Addiko bila na sedmom mjestu. Nakon provedbe koncentracije, zajednički tržišni udio iznosio bi između 10 i 20 posto, čime bi Raiffeisen zauzeo četvrto mjesto među bankama u Hrvatskoj.
AZTN je ocijenio da koncentracija neće značajno narušiti tržišnu konkurenciju niti dovesti do stvaranja ili jačanja dominantnog položaja na relevantnim tržištima.
Šta se mijenja za Addiko banke u BiH?
Planirano izdvajanje obuhvatalo je četiri banke iz sastava Addiko grupe: Addiko Bank Beograd, Addiko Bank Sarajevo, Addiko Bank Banja Luka i Addiko Bank Podgorica. Njihovo preuzimanje bilo je predviđeno u okviru transakcijskog sporazuma između Raiffeisena i ALTA grupe.
Ipak, nakon oduzimanja dozvole Alta banci, RBI više ne očekuje da će biti ispunjeni regulatorni uslovi za realizaciju tog plana.
Pitanje je posebno značajno za Bosnu i Hercegovinu jer je Konkurencijsko vijeće BiH još 24. septembra objavilo obavještenje o prijavi koncentracije između Raiffeisen Bank Internationala i Addiko Bank AG.
Time je pokrenut postupak razmatranja utjecaja planiranog preuzimanja na domaće tržište bankarskih usluga. Objavljivanje obavještenja, međutim, ne znači da je koncentracija već konačno odobrena u BiH.
Zašto je Alta banka ostala bez dozvole?
Izvršni odbor Narodne banke Srbije donio je 31. oktobra odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banci a.d. Beograd.
Prema obrazloženju NBS-a, odluci su prethodile nadzorne aktivnosti usmjerene na povećanje likvidnosti banke. Utvrđeno je da se njeno finansijsko stanje značajno pogoršalo te da postoji mogućnost daljnjeg pogoršanja finansijskog stanja i likvidnosti, čime su bili ugroženi interesi deponenata.
Narodna banka Srbije navela je da je odluka donesena u skladu sa Zakonom o bankama, radi zaštite interesa deponenata i očuvanja stabilnosti finansijskog sistema. Agencija za osiguranje depozita trebala bi biti imenovana za stečajnog upravnika, a isplata osiguranih depozita omogućena u skladu sa zakonskim procedurama.
Alta grupa, čiji je vlasnik srbijanski biznismen Davor Macura, posljednjih godina širila je poslovanje u finansijskom sektoru, uključujući platne usluge i bankarstvo.
Ko je Davor Macura?
Davor Macura, vlasnik ALTA grupe i biznismen koji se u medijskim istraživanjima dovodi u vezu s vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS), izgradio je poslovno carstvo koje obuhvata oko 15 kompanija iz različitih sektora. Poslovni put počeo je mjenjačnicama, a potom proširio poslovanje na platne usluge, nekretnine i bankarstvo.
Šira javnost za njega je čula i nakon kupovine poslovnog kompleksa IMT-a u Novom Beogradu za oko 70,6 miliona eura, dok je preko svojih kompanija učestvovao i u projektima povezanim s javnim sektorom. Među njima su naplata računa za električnu energiju i usluge naplate javnog prijevoza u Beogradu.
Jedan od najvažnijih dijelova njegovog poslovnog sistema bila je upravo Alta banka, koja je posljednjih godina širila poslovanje i ostvarivala značajne prihode. Međutim, Narodna banka Srbije joj je 31. oktobra 2026. oduzela dozvolu za rad, uz obrazloženje da se finansijsko stanje banke značajno pogoršalo i da je ugrožena njena likvidnost.
Macura se ranije našao i u fokusu medijskih istraživanja zbog ulaganja u investicijske fondove povezane s pojedinim funkcionerima SNS-a, kao i poslovnih veza s osobama bliskim vlasti. O njegovom poslovanju pisali su, između ostalih, Nova.rs i BIRN.
