Šta je Deutsche Bank godinama skrivala? Procurilo više od 15 miliona internih dokumenata
Iz Deutsche Banka procurilo je više od 15 miliona osjetljivih podataka. Zviždači su dokumentaciju podijelili s novinarima iz više od 50 medijskih kuća, među kojima su Spiegel, ZDF, The New York Times i britanski Financial Times.
Dosje Inside Deutsche Bank predstavlja najveće curenje bankarskih podataka na svijetu.
Više od 15 miliona internih dokumenata i e-mailova pruža detaljan uvid u način poslovanja banke, njene klijente i poslovne veze. Dokumentacija, kako piše Spiegel, otkriva brojne primjere poslovne prakse koja odstupa od standarda kakvi se primjenjuju u bankarskom sektoru demokratskih zemalja.
Procurjeli materijali sadrže informacije o poslovnim vezama s moćnim i bogatim pojedincima, obavještajnim službama, političarima, autokratama i oligarsima.
Među imenima koja se spominju su Donald Trump, Jeffrey Epstein, Matthias Döpfner i Friedrich Merz.
Dokumentacija obuhvata i brojne velike njemačke kompanije, od trgovačkog lanca Aldi do BMW-a, Rheinmetalla i izdavačke kuće Springer, uz informacije o njihovim poslovnim aktivnostima i potencijalno spornim finansijskim transakcijama.
Pohlepa i neodgovorno poslovanje
Dokumentacija uglavnom potiče iz odjela koji se bave problematičnim poslovnim transakcijama, osjetljivim klijentima i finansijskim kriminalom.
Dokumenti pokazuju da je banka, uprkos velikom skandalu koji ju je potresao 2018. godine, nastavila poslovati na način koji je Spiegel opisao kao neodgovoran, pohlepan i nepromišljen.
Razlika je, kako se navodi, u tome što takva praksa ranije nije dospjela u javnost.
Iz brojnih e-mailova visokih menadžera, prezentacija rukovodstva i izvještaja upravnih tijela proizlazi da je banka nastavila poslovati s osobama osuđenim za kriminal, oligarsima i trgovcima oružjem.
Dokumentacija pokazuje i da su upozorenja o usklađenosti poslovanja i reputacijskim rizicima često ignorisana, dok su sumnje na pranje novca godinama ostajale neotkrivene.
Pranje novca
Dokumenti otkrivaju kako su navodne kriminalne mreže koristile kanale Deutsche Banka za pranje novca, kako je trgovac ljudima Jeffrey Epstein direktno pridobijen kao klijent te kako su bankari nastojali privući ruske oligarhe.
Također se navodi da su bankari osmišljavali načine kako bi milijarderi, uključujući nasljednike trgovačkog lanca Aldi, plaćali gotovo nikakav porez na milionske transakcije.
Dokumentacija pokazuje i kako je Deutsche Bank prvo pokušavala pridobiti Donalda Trumpa za klijenta, a zatim prešutjela činjenicu da je greškom njegove porezne dokumente poslala pogrešnoj osobi.
Podaci ukazuju i na to da je banka olakšavala poslove s oružjem, čak i kada su tenkovi završavali u zemljama koje su predstavljale problematična odredišta.
Istovremeno, dok se javno zalagala za zaštitu klime, Deutsche Bank je poslovala s velikim zagađivačima.
Osim toga, nastavila je voditi račune za donacije krajnje desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD), iako se čelnik banke Christian Sewing u javnosti predstavlja kao njen oštar kritičar.
Šta ovo znači za najveću njemačku banku i njene klijente?
Mnogo toga zavisit će od načina na koji će se banka nositi s objavom dokumenata, ali i od toga hoće li javnost prihvatiti njeno objašnjenje, piše Spiegel.
Deutsche Bank je za Spiegel i njegove medijske partnere saopćila da su se mnogi od opisanih događaja desili prije nekoliko godina te da su već razjašnjeni u saradnji s nadzornim institucijama.
Pod vodstvom Christiana Sewinga banka je prošla kroz "temeljnu transformaciju", navodi se u odgovoru. "Danas smo drugačija banka", poručili su iz ove finansijske institucije.
S druge strane, na 84 stranice zaposlenici Odjela za borbu protiv finansijskog kriminala (AFC) naveli su niz slučajeva koje smatraju spornim.
Identifikovali su, između ostalog, nekoliko partnerskih banaka preko kojih je navodno prebacivan novac za osobe bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Među njima su institucije povezane s Kremljem, Sberbank i Alfa-Bank.
Među mogućim krajnjim korisnicima bili su oligarsi bliski Putinu, poput Olega Deripaske. On nije odgovorio na upit Spiegela, kao ni dvije spomenute banke.
Dokumentacija detaljno prikazuje i kako je ruski novac usmjeravan kroz međunarodni finansijski sistem, koristeći fiktivne kompanije registrovane u poreznim oazama poput Britanskih Djevičanskih otoka, Belizea i Kipra.
Riječ je o sumnjivim transakcijama u kojima su milioni dolara u kratkom vremenskom periodu prebacivani preko nekoliko država.
Na upit novinara, Deutsche Bank je saopćila da su "zabrinjavajuće okolnosti" prijavljene nadležnim institucijama.
Krajem 2020. godine banka je imala otvorene račune za najmanje 46 oligarha, pokazuju dokumenti iz afere Inside Deutsche Bank.
U izjavi za Spiegel, Deutsche Bank je navela da je značajno smanjila poslovanje u Rusiji još 2014. godine. Svi poslovi nakon toga bili su, kako tvrde, "selektivni", podložni strogim kontrolama i nisu promijenili opći trend smanjenja izloženosti ruskom tržištu.
"Projekt Cali": Kako je Deutsche Bank zažmirila na 20 milijardi eura iz Kolumbije
Jedan od slučajeva odnosi se na Kolumbiju.
Bankarima u Frankfurtu bilo je jasno da poslovanje u zemlji s jednom od najvećih stopa kriminala na svijetu nosi značajne rizike.
Problemi su navedeni i u izvještaju Odjela za borbu protiv finansijskog kriminala od 14. maja 2020. godine, pod nazivom "Projekt Cali", nazvanom po gradu koji je bio sjedište jednog od najmoćnijih narko-kartela na svijetu.
Kolumbija je 2019. godine proizvela oko 70 posto kokaina koji je završio na svjetskim tržištima, navedeno je u prezentaciji za najviše rukovodstvo banke. Također je ukazano na povezanost zemlje s rastom krijumčarenja kokaina u Evropu i pranjem novca koje prati ovu trgovinu, prenosi SEEbiz.
Uprkos tome, Deutsche Bank je samo tokom 2019. godine za kolumbijske banke obradila ukupno 171.132 transakcije, vrijedne više od 20 milijardi eura.
Međutim, tokom te godine gotovo da nije prijavila sumnje na pranje novca. Umjesto toga, nije detaljnije istraživala u čije ime i za koje potrebe, kao korespondentna banka, obavlja transakcije, navodi Spiegel.
"Ne možemo sebi priuštiti da banka zbog ovoga gubi novac", napisao je jedan zaposlenik kao objašnjenje zašto revizija jedne kolumbijske finansijske institucije nije završena na vrijeme, pokazuju procurjeli dokumenti.