Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones oslabio 0.1 posto, na 39.118 bodova, a za toliko je skliznuo i S&P 500, na 5460 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0.2 posto, na 17.732 boda.
Na berzama je vladao oprez jer je ulagače zabrinuo rast inflacije u nekoliko zemalja, među ostalim u Australiji i Kanadi.
Na tržištima se dulje vrijeme smatralo da je ciklus povećanja kamata u svijetu završen i da slijedi popuštanje monetarne politike.
No, rast inflacije u Australiji i poruka iz tamošnje centralne banke da se na prošloj sjednici razgovaralo o povećanju kamata izazvali su strahovanja od daljnjeg zaoštravanja monetarne politike.
S najviše nestrpljenja se čekao izvještaj o inflaciji u SAD-u. U petak objavljeni podaci pokazali su da su cijene na mjesečnoj razini porasle 0.1 posto, a na godišnjoj 2.6 posto.
To je nešto niža inflacija nego mjesec dana prije, no to nije osjetnije utjecalo na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke centralne banke.
Zvaničnici Feda već dulje vrijeme poručuju da je inflacija i dalje osjetno iznad ciljane razine od oko 2 posto i procjenjuju da je do kraja godine moguće jedno smanjenje kamata.
Na tržištu se, pak, špekuliše da će Fed do kraja godine u dva navrata smanjiti kamate, počevši od septembra.
Unatoč stagnaciji posljednjih sedmica, u prvih šest mjeseci ove godine Nasdaq indeks skočio je više od 18 posto, dok je S&P 500 porastao 14.5, a Dow Jones 3.8 posto.
Snažan rast Nasdaqa i S&P-a ponajviše se zahvaljuje euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, no na tržištu je sve češće pitanje je li tako snažan rast cijena tehnoloških dionica održiv.
I na evropskim se berzama prošle sedmice trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0.9 posto, na 8164 boda, a pariški CAC 1.9 posto, na 7479 bodova. Frankfurtski DAX porastao je, pak, 0.4 posto, na 18.235 bodova.
