Dolarski indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice za 0,2 posto, na 99,37 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,4 posto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1598 dolara.
Američka valuta ojačala je i u odnosu na japansku, za 0,1 posto, pa je cijena dolara dostigla 158,10 jena.
Nakon što je prošle godine pao za 9,4 posto, u prvim sedmicama ove godine dolarski indeks je porastao.
Jačanje dolara zahvaljuje se, između ostalog, njegovom statusu sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima.
Predsjednik SAD-a Donald Trump, naime, i dalje insistira na preuzimanju kontrole nad Grenlandom jer smatra da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a zbog svog strateškog položaja i velikih zaliha minerala.
U petak je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz onih zemalja koje bi se protivile njegovim planovima, a nije isključio ni upotrebu sile za zauzimanje Grenlanda.
Evropske zemlje su, s druge strane, prošle sedmice, na zahtjev Danske, poslale određeni broj vojnog osoblja na otok.
Početkom sedmice dolar je najviše ojačao prema japanskom jenu jer je sve izvjesnije da će premijerka Sanae Takaichi u februaru raspisati vanredne izbore kako bi povećala svoju koalicionu većinu, što bi joj omogućilo agresivniju podsticajnu ekonomsku politiku.
Kako se investitori plaše da bi to moglo dovesti do povećanja ionako ogromnog fiskalnog deficita, jen se našao pod pritiskom. No, kako su japanske vlasti zaprijetile intervencijom na tržištu, jen je do kraja sedmice ublažio gubitke prema dolaru.
U fokusu investitora su i podaci iz američke ekonomije, koji mogu uticati na očekivanja u vezi s kamatnim stopama.
S obzirom na to da posljednji podaci s tržišta rada, kao i iz industrije, pokazuju da situacija nije tako loša kako su neki smatrali, djelimično su splasnule špekulacije o smanjenju kamatnih stopa američke centralne banke.
Procjene na tržištu pokazuju da postoji više od 90 posto vjerovatnoće da će Fed u januaru ostaviti kamatne stope nepromijenjene, nakon što ih je na tri posljednje sjednice smanjio za po 0,25 procentnih poena.
I dok dio zvaničnika Feda smatra da treba nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa zbog slabosti tržišta rada, drugi smatraju da bi kamate trebalo neko vrijeme zadržati na postojećim nivoima jer se inflacija i dalje kreće znatno iznad ciljanog nivoa Feda od oko 2 posto.
