20+ godina
sa vama
Investicije

Više bh. državljana živi van naše zemlje nego u njoj, godišnje pošalju 3 milijarde KM

Autor: Biznis.ba

Iseljeništvo iz BiH ima ogroman ljudski, ekonomski i socijalni kapital koji je spreman pomoći razvoju BiH. S obzirom na rastući trend odlaska stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, ukoliko bude sistemski uređen, prenos znanja može značajno doprinijeti razvoju Bosne i Hercegovine i ublažiti posljedice "odliva pameti".

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, van BiH živi oko dva miliona ljudi, što je 56,6 posto u odnosu na ukupan broj stanovnika u BiH. Najveći broj ljudi porijeklom iz BiH živi u evropskim zemljama (više od 80%), SAD-u i Kanadi (oko 16%) i Australiji (oko 2,5%), navedeno je u izvještaju.

Vijeće ministara BiH je još 2012. izdalo preporuku svim institucijama u BiH da pri izradi strateških dokumenata i drugih propisa uzmu u obzir razvojne resurse iseljeništva, kako finansijske (novčane doznake, štednju, investicije) tako i ljudske resurse, a prije godinu je urgirano da se poduzmu aktivnosti na sistemskom uređenju prijenosa znanja iz iseljeništva u BiH.

Izvan BiH žive brojni stručnjaci

Podaci resornog ministarstva ukazuju na to da izvan BiH žive brojni stručnjaci različitih profila. Veliki je broj visokokvalifikovanih: 23% posjeduje visoko obrazovanje, 7% završen magisterij, a 3% doktorat stečen u BiH, dok je 5% s doktoratom stečenim u zemljama prijema (ističu se Skandinavija, SAD i Australija). Ipak, odlazak ljudi itekako se osjeti i u ovoj oblasti.

Kada je riječ o novčanim doznakama, dijaspora učestvuje sa 2-3 milijarde KM godišnje, što je 11-14% BDP-a BiH. Oni gaje veliki interes za investiranje pa bi 30% njih investiralo kada bi imalo pouzdanog partnera u BiH, a 22% da imaju tačne i jasne informacije o ulaganju.

Iz dosadašnje saradnje s organizacijama i pojedincima u iseljeništvu može se zaključiti da u iseljeništvu postoji snažno interesovanje za prijenos znanja u Bosnu i Hercegovinu, navode iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Rezultati istraživanja Mapiranja dijaspore potvrđuju da je najveći broj stručnog kadra u iseljeništvu zainteresovan za doprinos razvoju Bosne i Hercegovine upravo putem prijenosa znanja i vještina.

Veliki interes za prijenos znanja iz dijaspore u BiH

Prema aktuelnim podacima Sektora za iseljeništvo, do novembra 2019. godine 79 stručnjaka iz iseljeništva, i to iz 16 zemalja, prijavilo se na poziv Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kako bi volonterski učestvovalo u prijenosu znanja u javni sektor u našoj zemlji.

Među ovim stručnjacima iz Austrije, Australije, Belgije, Danske, Francuske, Hrvatske, Holandije, Irske, Kanade, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Srbije, Švedske, Švicarske i Velike Britanije su i predsjednik Evropskog udruženja plastičnih hirurga dr. Milomir Ninković, jedan od vodećih svjetskih onkologa i hematologa prof. dr. Benjamin Đulbegović, zatim prof. dr. Ismar Volić sa Odsjeka za matematiku na Wellesley Collegeu (SAD), kao i evropski zastupnik za intelektualnu svojinu, specijaliziran za zaštitu računarski implementiranih izuma mr. Tarik Kapić te jedan od najpoznatijih umjetnika iz BiH u svijetu Mladen Pikulić i osnivač jedne od vodećih kompanija u tehnologiji, kounsultiranju i testiranju Quanta Technology dr. Damir Novosel.

Osim prijenosa znanja u javni sektor u BiH, što je projekt na koji se prijavilo 75 institucija iz cijele BiH, Ministarstvo radi i na prijenosu znanja u privatni sektor kroz mentorstvo dijaspore. Na ovaj način u proteklom periodu podržana su 34 poslovna subjekta, a 127 osoba primilo je potrebne vještine i znanja iz dijaspore ili posredstvom dijaspore. Kroz ovu podršku otvoreno je 69 radnih mjesta, a očekuje se da će se otvoriti još najmanje 30 radnih mjesta do kraja projekta. Na ovaj način pružena je podrška subjektima koji posluju u sektorima prerađivačke industrije (prerada drveta, metala i hrane, tekstilna industrija) i informacionih tehnologija.

Uz pomoć dijaspore do novih radnih mjesta

BiH je zemlja s najnižim poreskim stopama u okruženju i Evropi, što je jedna od prednosti ulaganja u našu zemlju, a posebno u sektorima kao što su: IT, metalna i drvna industrija, turizam i poljoprivreda.

U okviru podrške investicijama dijaspore, prije svega podršci startup kompanijama, osnovano je pet takvih kompanija i uz mentorstvo iz dijaspore osposobljeno 100 mladih budućih poduzetnika. Osiguran je investicijski fond za dijasporu u iznosu od 1,4 miliona KM za grantove podrške ulaganjima realiziranim uz saradnju s iseljeništvom. U toku je završna evaluacija za sedam investicijskih projekata koji će nakon realizirane investicije otvoriti 167 novih radnih mjesta i generisati više od pet miliona KM ukupnih investicija, navodi se u prezentaciji resornog ministarstva.

Poseban model podrške investiranju predstavljen je u okviru projekta Diasporainvest (USAID) kojim se daju grant sredstva za investicije iseljeništva, a u okviru tog projekta primljeno je više od 150 aplikacija investitora i potencijalnih investitora.

Ministarstvo kao posebno važnu navodi i Bosanskohercegovačko-američku akademiju nauka i umjetnosti (BHAAAS) koja okuplja oko 320 priznatih stručnjaka u oblasti medicine, prirodnih nauka, tehničkih, društvenih i humanističkih nauka, umjetnosti i kulture. Oko 50% članova BHAAAS-a su ljekari i drugi eksperti iz oblasti medicinskih nauka, a oko 70% su univerzitetski profesori. Godišnji skupovi "Dani BHAAAS u BiH" su, kako navode, najveći primjer kolektivnog prijenosa znanja u regiji. Članovi BHAAAS-a dr. Ognjen Gajić i dr. Emir Festić iz SAD-a putem teleedukacija (online konsultacija) prenose znanje na Kliniku intenzivne medicine za nehirurške grane Univerzitetsko kliničkog centra u Banjoj Luci od 2008. godine.

Rezultati rada na lokalnom nivou

U više od 30 jedinica lokalne samouprave u našoj zemlji imenovani su koordinatori za dijasporu i provode se obuke za rad na vezivanju dijaspore s lokalnim razvojem. Uspostavljene su ili poboljšane usluge poput e-maticar, usluge za dijasporu u roku od 48 sati, mobilne aplikacije za usluge u dijaspori, e-usluge za investitore i sl. Radi se na mapiranju lokalne dijaspore i izradi registra, a na službenim stranicama izrađene su poddomene za dijasporu i izrađeni informativni materijali za njihove potrebe.

Među uspješnim projektima ističu se: otvaranje tvornice za preradu metala u Jajcu gdje je prostor osigurala Općina, a investitor iz dijaspore zaposlio 10 osoba; razvoj i uvođenje kurikuluma za novo strukovno zanimanje u SSŠ u Posušju, gdje je nabavljena CNC mašina i omogućena praktična nastava, a time i lakše zapošljavanje; u Ljubuškom je organizovana obuka za članove lokalne poljoprivredne zadruge (proizvođači krompira) na temu proizvodnje u skladu sa EU normama te omogućeno umrežavanje pri izvozu; u Nevesinju je organizovana specijalistička obuka i certificiranje dva specijalistička ljekarska tima od po šest ljekara u lokalnoj bolnici za obavljanje četiri nova operativna zahvata, a u Maglaju su organizovane obuke, prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručno osposobljavanje i zapošljavanje u dvije lokalne tekstilne kompanije uz mentorstvo dijaspore.

Ima još puno posla

Prostora za dalji rad i uključivanje dijaspore u sve pore društva i dalje ima mnogo, prije svega se to odnosi na uključivanje iseljeništva u društveni i ekonomski razvoj BiH, ali i podršku mladima u iseljeništvu i njihovo uključivanje u tokove razvoja naše zemlje.

Među ciljevima koji se nalaze pred bh. institucijama su bolji sistem koordinacije i razmjene informacija o životnim prilikama u BiH, pravima i obavezama, statusna pitanja iseljeništva, promocija investiranja, saradnja u oblasti privrede, nauke, obrazovanja, kulture i drugih oblasti, projekti koji će doprinijeti očuvanju maternjeg jezika, kulture i identiteta, okupljanju i udruživanju mladih iz dijaspore i BiH, promocija značaja upisa djece i mladih u matične knjige u BiH i još mnogo toga.

Biznis.ba / Klix.ba

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba