Prema tvrdnjama zvaničnika, riječ je o dijelu šire strategije "hibridnog rata" kojom Kremlj testira otpornost Zapada bez otvorenog vojnog sukoba, piše Večernji.
Aktivni i bivši obavještajci iz više evropskih zemalja rekli su za britanske medije da postoji bojazan kako su pojedine lokacije već opremljene eksplozivom, dronovima ili drugom opremom spremnom za aktivaciju u kriznoj situaciji. Umjesto klasične invazije, Rusija bi mogla pokušati paralizirati saobraćaj, energetiku i komunikacije koordiniranim sabotažama, ostajući pritom ispod praga koji bi automatski aktivirao NATO-ov članak 5.
Nova čelnica britanske obavještajne službe MI6, Blaise Metreweli, upozorila je da se Ujedinjeno Kraljevstvo nalazi u "prostoru između mira i rata", ističući da Moskva koristi metode koje su tik ispod nivoa otvorenog sukoba. Slična upozorenja dolaze i iz Ukrajine, gdje predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija već započela širi sukob protiv Zapada.
Posebna zabrinutost odnosi se na kupovinu nekretnina u blizini vojnih baza, podmorskih kablova i druge kritične infrastrukture. U Britaniji su istraživane sumnjive akvizicije blizu sjedišta MI6 u Londonu i američke ambasade, dok stručnjaci strahuju od mogućih kupovina u blizini baze nuklearnih podmornica u Škotskoj ili strateških tačaka na sjeveru zemlje. Slični slučajevi zabilježeni su i oko britanskih vojnih objekata na Kipru.
Finska je u julu uvela gotovo potpunu zabranu prodaje nekretnina ruskim i bjeloruskim državljanima, a baltičke zemlje krenule su sličnim putem. Ipak, većina država EU nije posegla za tako strogim mjerama, dijelom zbog ekonomskih razloga, što prema analitičarima ostavlja prostor za zloupotrebe.
Dio spornih objekata formalno je u vlasništvu ruske države, dok su drugi registrirani na privatne osobe ili firme. Poljska je zatvorila ruski konzulat u Gdanjsku, a Britanija je povukla diplomatski status imanju u Istočnom Sussexu nakon prijava o nadzornim dronovima. Latvija je zatvorila pojedina odmarališta iz sovjetskog doba zbog sumnji u njihovu namjenu.
U nordijskim zemljama dodatnu pažnju izazvale su kupovine nekretnina povezane s Ruskom pravoslavnom crkvom u blizini vojnih objekata u Norveškoj i Švedskoj. Obavještajne službe procjenjuju da bi takve lokacije mogle služiti za nadzor, ometanje signala ili logističku podršku operativcima.
Slični obrasci uočeni su i u južnoj Evropi, uključujući područja oko pomorskih baza na Siciliji, Kreti i u kontinentalnoj Grčkoj, kao i u blizini osjetljivih lokacija u Londonu, Parizu i Ženevi. Stručnjaci podsjećaju da je još u doba Hladnog rata Sovjetski Savez koristio stanove i druge objekte u evropskim prijestolnicama za špijunažu i skrivanje opreme.
Švicarska se posebno ističe kao potencijalna meta, uz navode da su ruski operativci koristili nekretnine za presretanje komunikacija i praćenje stručnjaka za hemijsko oružje. Ujedno je zabilježen porast kupovina u ruralnim područjima oko Ženeve, što izaziva zabrinutost zbog moguće sabotaže energetske i podatkovne infrastrukture.
Sigurnosne službe upozoravaju da i Kina primjenjuje sličan, iako dugoročnije usmjeren pristup, kupujući objekte blizu strateških komunikacijskih čvorišta. Dok se kineske aktivnosti navodno fokusiraju na prikupljanje podataka, ruske se procjenjuju kao neposrednija sigurnosna prijetnja.
Uprkos rastućim upozorenjima, evropske zemlje i dalje nemaju jedinstven odgovor. Pokušaj uvođenja zabrane prodaje nekretnina ruskim kupcima na nivou EU nije prošao, a dio država strahuje od ekonomskih posljedica. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da fragmentirani pristup otežava učinkovitu odbranu od prijetnje koja nadilazi nacionalne granice.
