Dodatni radni sati nisu produktivni
Studije su pokazale da nakon određenog trenutka radni sati postaju sve manje produktivni. Tačnije, svaki dodatni sat u uredu je mnogo manje produktivan od prethodnog i čak donosi slabije rezultate. Zbog toga se na mnogim radnim mjestima kao rezultat rada mjeri produktivnost, a ne radni sati - i uopće ih nije briga radite li manje sati, sve dok posao obavljate kvalitetno.
Ostat ćete zdraviji
Dodatno radno vrijeme rezultira povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, umora, niskog nivoa energije i lošeg zdravlja. Istraživanje provedeno na tri kontinenta otkrilo je da ljudi koji rade preko 55 sati sedmično imaju 33% veći rizik od moždanog udara u usporedbi s ljudima koji rade ispod 40 sati sedmično Također, prema ovoj studiji, zaposlenici koji rade prekovremeno imaju 13% veći rizik od koronarne bolesti srca.
Tokom dana radite više
Ako se naviknete na ideju da sve zadatke morate završiti u 17:00, shvatit ćete da zapravo nemate mnogo vremena i - to je sjajno! Ako eliminirate nepotrebna ometanja, duge stanke za kavu ili povremene razgovore s kolegama, bolje ćete upravljati svojim vremenom i više posla ćete stići obaviti. Ljudi koji prakticiraju ovaj raspored rada kažu da ih on navodi napustiti ured uz dobar osjećaj da je dan bio produktivan i uspješan.
Postavite svoje granice
Postavljanjem granica i obavještavanjem kolega da ćete ured napustiti u 17 sati, čak i ako oni više vole ostati do kasno, uspostavit ćete pravu atmosferu u uredu. Često ljudi ne odlaze na vrijeme samo zato što ne žele biti "crne ovce" i izgledati kao da nisu posvećeni svom poslu. Važno je shvatiti gdje završava posao, a počinje vaš vlastiti život. U suprotnom, u potpunosti biste mogli zaboraviti na sebe, prenosi klix.
Dodatno slobodno vrijeme za uživanje i odmor
Možda se nikada niste osjetili umorno kada ste do kasno ostali u uredu i možda čak i volite svoj posao, ali kada sebi date dozvolu na vrijeme napustiti svoj stol, osjetit ćete kako je lijepo imati dodatnih sat ili dva svakog dana. Druženje s porodicom i prijateljima, bavljenje sportom, izvođenje psa u park i posvećivanje vremena hobijima - to su stvari koje čovjeka čine sretnijim.
Ove aktivnosti regeneriraju naše zalihe energije. Ne morate uključivati druge ljude u svoje slobodno vrijeme, ako to ne želite. Čak i meditacija, lakiranje noktiju ili provođenje vremena u prirodi... Imati vrijeme samo za sebe je od velike važnosti za dugoročno mentalno i tjelesno zdravlje i, svakako, ima veliki utjecaj na našu produktivnost i kvalitetu života uopće.
