Između ostalog, u analizi su korišteni podaci o broju bankomata i broju terminala za kartično plaćanje na 100.000 ljudi, o limitu koji je moguće potrošiti prilikom kartičnog plaćanja i o broju onih koji koriste internet bankarstvo.
Kako je izjavio portparol Finansplassena, manji broj bankomata znači da se država manje oslanja na gotovinu, dok veći broj terminala za kartično plaćanje ukazuje na razvijenu infrastrukturu za elektronske novčane transfere.
Ovom analizom je ustanovljeno da je upravo Norveška najspremnija za budućnost bez gotovine. Naime, ova zemlja je među onima koje imaju najmanji broj bankomata, a čak 96 posto stanovništva koristi internet bankarstvo.
Što se tiče spremnosti za budućnost bez gotovine, Finska i Danska zauzimaju drugo i treće mjesto jer imaju nešto više bankomata od Norveške i nešto manje terminala za kartično plaćanje, ali u ovim državama gotovo isti procenat stanovništva koristi internet bankarstvo.
Među deset najspremnijih država nalaze se Holandija, Švedska, Island, Estonija, Litvanija, Kipar i Švajcarska, dok su među najmanje spremnim zemljama Armenija, Gruzija i Njemačka.
Zašto nordijske države?
Olle Pettersson iz Finansplassena izjavio je za Euronews da stanovništvo nordijskih država posebno cijeni bezgotovinske sisteme, jer im pomažu u prevazilaženju izazova poput rijetke naseljenosti ili teških vremenskih uslova koji otežavaju konvencionalna gotovinska plaćanja.
Pettersson je istakao da ove zemlje imaju prednost zahvaljujući povjerenju građana u javne institucije i malom broju stanovnika, što olakšava testiranje novih politika.
List Independent je objavio da je najveća norveška banka DNB 2016. godine pozvala na prestanak korištenja gotovine zbog zabrinutosti za pranje novca. Istovremeno, veliki broj Norvežana počeo je koristiti mobilnu aplikaciju Vipps MobilePay, odnosno mobilni novčanik, koja je dostupna od 2015. godine i trenutno ima 11,5 miliona korisnika u Norveškoj, Finskoj i Danskoj.
Ipak, Parlament Norveške nedavno je preduzeo korake da podstakne povratak gotovini, usvajanjem zakona koji olakšava gotovinsko plaćanje.
„U digitalnom svijetu lako je zaboraviti da postoji velika grupa ljudi koja nije digitalizovana. Gotovina je važan aspekt spremnosti društva“, naglasila je norveška ministarka pravde i kriznih situacija Emilie Enger Mehl.
Norveška uprava za civilnu zaštitu (DSB) preporučuje da se sačuva određena količina gotovine zbog ranjivosti sistema za elektronska plaćanja.
„Svijet oko nas, suočen sa ratovima, kibernetičkim prijetnjama i klimatskim promjenama, postaje sve izazovniji. Moramo biti spremni na dugotrajne nestanke struje, sistemske kvarove i kibernetičke napade koji mogu ugroziti elektronske sisteme plaćanja“, upozorila je ministarka Mehl.
Prema podacima Danske narodne banke, gotovinska plaćanja u Danskoj su prošle godine činila svega osam odsto svih transakcija. Danci češće koriste mobilna plaćanja, jer uvijek imaju telefon pri ruci i lako dolaze do iznosa koji im je potreban za plaćanje.
„Iako se upotreba gotovine smanjuje, ona je i dalje potrebna društvu“, naglasio je guverner Danske narodne banke Christian Kettel Thomsen.
Šta je podstaklo bezgotovinsko plaćanje?
Izvještaj Svjetske banke navodi da je pandemija koronavirusa ubrzala prelazak na bezgotovinska plaćanja širom svijeta. Prosječan broj bezgotovinskih transakcija po osobi iznosio je 91 u 2017. godini, dok je 2020. dostigao 135.
Podaci Evropske centralne banke (ECB) pokazuju da je 2019. godine u Evropi 72 posto transakcija bilo u gotovini, dok je 2022. taj procenat opao na 59 posto. U ECB-u ističu da nije postojao jedan ključni faktor koji je doprinio ovim promjenama, ali je pandemija značajno uticala na ubrzavanje promjene načina plaćanja.
Većina evropskih potrošača preferira kartična plaćanja ili druge oblike bezgotovinskog plaćanja zbog praktičnosti, ali 60 posto građana i dalje želi da se zadrži mogućnost plaćanja gotovinom, piše Euronews.
