Statistika kaže da je ukupan broj zaposlenih u ovoj godini, koji iznosi oko 290.000, manji za oko 1.000 nego prošle godine.
- Nakon 12 godina imamo malo manji broj zaposlenih. Uzimajući u obzir neka demografska kretanja i projekcije, 290.000 za RS je prilično dobra brojka. Pojavljuju se teorije da je povećanje minimalca utjecalo malo, ali nemamo nikakvu analizu koja govori u prilog tome. Podatak je od skoro i vjerovatno će sad uslijediti neke analize - kazao je Darko Milunović, direktor Zavoda za statistiku RS-a.
Analize Privredne komore RS-a pokazuju da je poslije dugo godina pokrivenost uvoza izvozom pala ispod 70 posto, što se negativno odrazilo na prerađivačku industriju koja generiše nove proizvode.
- Vrlo je teško očekivati da privredni subjekti zadrže broj radnika ako su procenti pada proizvodnje drastični, kao što je to u drvopreradi, preko 20 posto, u proizvodnji namještaja preko 20 odsto, u obućarskoj industriji oko 10 odsto, u mašinskoj industriji neki manji procenti... Ali, generalno nedostatak posla u Evropi, a samim tim i u RS-u, generisao je i smanjenje fizičkog obima proizvodnje i smanjenje broja zaposlenih - navodi Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS-a.
Poslodavci razloge smanjenog broja zaposlenih vide u povećanju najniže plate koja od 1. januara iznosi 900 maraka, prenosi Ekapija.
- Efekat je već smanjenje broja zaposlenih, odnosno gubitak radnih mjesta u privatnom sektoru, oko 2.600, a neke procjene govore da ta brojka ide i do 6.000. Mi ozbiljno apelujemo na Vladu RS-a da pristupimo pregovorima o ekonomskim i socijalnim izazovima kako bismo spriječili daljnji pad zaposlenosti, pogotovo u industriji - ističe Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a.
Poslodavci predlažu set ekonomskih mjera koje znače rasterećenje privrede, a to je ulaganje više od 100 miliona maraka u tehnološki razvoj kompanija čime bi se otvorilo 10.000 radnih mjesta na kojima bi prosječna neto plata iznosila najmanje 2.000 maraka. Jer, bez rasta produktivnosti, nema rasta plata.
