20+ godina
sa vama
BiH

Nezadovoljni otkupnom cijenom: Malinari masovno uništavali maline jer ih niko ne želi

Autor: Biznis.ba
maline_gajbe
Vlasnici parcela odlučili su da ništa drugo ne mogu uraditi s malinama no baciti ih u rijeku nakon što su gajbe nekoliko dana stajale u garažama. Razlog toga je što su hladnjače pune, a maline s obzirom na temperaturu jedva da mogu 24 sata izdržati bez niske temperature.

Upravo zbog toga, nekoliko stotina kilograma malina jučer i danas je uništeno.

Gajbe s malinama čekaju hladnjačare

Očajni zbog otkupne cijene, a sada i zbog maćehinskog odnosa hladnjačara prema njima, malinari se nalaze u velikim problemima. Jedan od malinara koji je svoje maline bacio u Orahovičku rijeku je i Fikret Valentić koji se tri godine bavi malinarstvom, a nakon brojnih problema parcelu je s dva smanjio na jedan dulum.

“Zbog svih ovih problema smanjio sam parcelu na jedan dulum, ali ću i ovo ukinuti jer se ne isplati. Moj rad počinje u martu s pripremom malinjaka, a za 40 dana berbe dan mi počinje u pet ujutro i radim do 13 sati. Maline sam bacio u rijeku jer su tri dana stajale u garaži i pokvarile su se čekajući hladnjačara. Mi ne znamo što nam se ovo dešava, a i otkupne cijene su nikakve. Evo i danas mi je rečeno da pripremimo maline do 13 sati, a evo tri sata poslije još nikog nema po njih”, kazao je Valentić.

Na području od oko pet kilometara, gdje ima oko 70 domaćinstava, samo pet domaćinstava ne uzgaja maline. Kada hladnjače dođu u Orahovicu, za jedan dan izvezu po 16 tona maline. Problem malinara je i što dosta plodova propada u malinjacima jer im hladnjače obezbijede deset gajbi u koje mogu staviti oko 25 kilograma maline, a dnevno poberu mnogo više.

“Ovdje ljudi hoće raditi, ali kome da radimo i za što? Jednostavno, ovo više nije isplativo i ja ću definitivno prestati uzgajati maline”, zaključio je Valentić.

Abdulah Čolaković, član savjeta Mjesne zajednice Orahovica u izjavi za Klix.ba je kazao kako ljudi gube strpljenje i da su izgubljeni u svemu što ih je zadesilo.

Foto: E. M./Klix.ba

"U ovom kraju ima dosta maline i sve je bilo dobro do ove godine kada do pred berbu nismo znali ko će otkupljivati malinu i po kojoj cijeni. Hladnjačari govore da je malina ove godine brže sazrila te da oni ne mogu primiti sve i ohladiti kako treba, a danas su ljudima podijelili samo po deset gajbi. Šta ljudima preostaje s više od 70 kilograma maline nego da je bace? Svi u već napravili sokove, džemove i druge proizvode”, govori Čolaković.

Mnogima, kao i Valentiću maline propadnu čekajući red za hladnjaču, a takve ne mogu pokloniti ni prodati.

"Na početku samo droga bila unosniji biznis od maline"

Samo prošle godine iz Orahovice je izvezeno 226 tona maline što je oko 550.000 KM. Mladi ljudi bili su angažovani na branju malina, a ove godine nekada najunosniji biznis se sveo na porodični posao.

Foto: E. M./Klix.ba

Kako ne bi morali angažovati berače koje bi dodatno morali plaćati, maline danas beru samo članovi porodice koja ih uzgaja.

“S dulumom maline čovjek je s dobrom cijenom mogao imati godišnje dodatne prihode od 4.000 KM. Imali smo šalu da je samo droga bila unosniji biznis od maline jer je zarada bila dobra, ali eto dokle se došlo”, dodao je Čolaković.

Poticaje malinarima ponudit će vjerovatno i ove kao i svake godine kantonalno ministarstvo i općinske nadležne službe, a Čolaković se nada da će to bar malozakrpiti troškove i da će time biti plaćen trud malinara.

Foto: E. M./Klix.ba

Podsjetimo, problem je nastao kada su hladnjače u Tešnju i drugim bh. gradovima prestali otkupljivati maline, nakon čega je čitav sjeverni kraj Zeničko-dobojskog kantona spao na hladnjaču u Begovom Hanu i još neke manje zbog čega je bilo za očekivati da će velike količine maline završiti na otpadu.

Malinari su očajni i vjeruju da će se pronaći neko alternativno rješenje za njihov problem s obzirom na to da se radi o jednoj od najpovoljnijih rodnih godina, ali da su osim otkupne cijene problem i otkupne stanice, odnosno, hladnjače.

Biznis.ba / Klix.ba
© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba