Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić podsjetio kako je ovo i najveće izdvajanje za poljoprivredu. Kada se uzme u obzir da je u tom budžetu 3 milijarde za Fond PIO, a prema Zakonu o novčanim podrškama u poljoprivredi, navodi ministar Hrnjić, obavezni su izdvojiti 3 do 6 posto budžeta, koji je umanjen za iznos sredstava za penzije: „To je oko 4,5 milijarde, naš budžet iznosi 3,9 do 4 posto i smatramo da je to sasvim korektno. Nismo više na onom budžetskome minimumu, približćavamo se sredini – nadam se do kraja mandata ove Vlade da bismo mogli doći na budžetski maksimum“.
„Nismo sretni što nemamo onih 200 miliona za koje smo se zalagali, ali smo relativno zadovoljni. Ovaj budžet je vrlo korektno raspodijeljen. I kao ministar i kao čovjek sigurno ne bih bio sretan da smo za poljoprivredu dobili 200 miliona, a da naši penzioneri ne ostvare svoja prava – ono što je garantovanoi zakonom“, istakao je ministar Hrnjić.
Dodao je kako su socijalne i pronatalitetne politike u budžetu prevladavale, a izborili su se i za poljoprivredu.
„Morali smo izdvojiti 7,1 milion maraka za popis poljoprivrede, koji će desiti prvi put u ovoj zemlji nakon 1960. godine. Izdvojili smo 3,3 miliona maraka za veterinarstvo – proteklih desetak i više godina bilo je na razini od 2,5 miliona. Milion maraka je za laboratorijsku opremu za kontrolu patvorenog meda, maslinovog ulja, vina“, naveo je ministar Hrnjić.
On je naglasio i kako je kreirana kreditna linija sa Razvojnom bankom FBiH, koja iznosi više od 12 miliona maraka: „Ona je kreirana iz prošlog programa, a implementirat će se u ovoj godini. Kada saberemo sve te stavke, poljoprivrednici imaju na raspolaganju u 2024. godini oko 199 miliona maraka, što će biti direktna podrška poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji. Pokušat ćemo i u ovoj godini obogatiti tu kreditnu liniju – cilj cilj nam je da dođemo do 25 miliona maraka, što bi značilo da bi Razvojna banka FBiH dodatno izdvojila 7-8 miliona maraka. To bi u konačnici značilo da poljoprivrednici imaju svojih 207-208 miliona maraka na raspolaganju i direktne i indirektne podrške“.
Ministar Hrnjić kazao je kako bi volio da se poticajna politika u BiH usaglasi – ako do toga ne dođe, morat će zaštititi Federaciju i primijeniti iste propise kao u RS-u.
Što se tiče novca iz IPARD fondova i agencije za agrarna plaćanja - Brisel od nas traži jednu – ministar Hrnjić kaže kako je Federacija nema, RS ima, a da na državnom nivou ima nešto, ali da ne obavlja svoju funkciju.
„Naša zemlja je u aprilu 2013. od Evropske komisije dobila dokument – do danas niko nije nije pokušao ništa kada je u pitanju IPARD“, istakao je on. Napomenuo je kako s državnim minstrom Stašom Košarcem i ministrom iz RS-a Savom pokušava pokrenuti stvari s mrtve tačke i osmisliti IPARD strukturu koja je zadovoljavajuća za EU – tu ima skoro milijarda eura za, zasad, pet zemalja koje koriste te fondove, a BiH je šesta i ne može.
Kad je u pitanju afrička kuga svinja, Federacija je možda i najbolje prošla – na vrijeme smo, kaže, preduzeli sve mjere: „Mi smo se na vrijeme dogovorili sa farmerima u Hercegovini da pokušamo svinje poslati u klaonicu dok su zdrave. Federacija je izdvojila u 2023. godini određen dio u budžetu da spasi tu proizvodnju i to je jedna od najboljih odluka Ministarstva poljoprivrede u prošloj godini“.
Spomenuo je minstar Hrnjić kako Federacija ima manju proizvodnju svinja od Brčkog i RS-a. Na 114 imanja u Posavskom kantonu je eutanazirano oko 700 životinja - pola miliona maraka štete su isplatili, oni ovih dana dobijaju novac na račune. U dva kantona je još bilo slučajeva bolesti – tu je eutanazirano 12 životinja. S druge strane, oko 49 hiljada životinja je eutanazirano u RS-u, a u Distriktu Brčko oko 11 hiljada – i to su puno veći brojevi nego u Federaciji, navodi ministar Hrnjić.
Za kraj je kazao kako su u saradnji s Uredom za veterinarstvo BiH podnijeli inicijativu za promjenu Pravilnika o sprečavanju širenja afričke svinjske kuge na teritoriji BiH i da će to vro brzo biti na Vijeću ministara BiH. Naglasio je ministar Hrnjić još i odličnu saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova FBiH, koje je, prema nalogu Ministarstva poljoprivrede, zabranilo kretanje ovih životinja na teritoriji FBiH – i to je pomoglo da se ova bolest stavi pod kontrolu.
