Tešanj je na četvrtom, Kakanj na sedmom, a Gradiška na devetom mjestu među 117 ostalih evropskih gradova - tako je časopis “Financial Times” rangirao naše gradove na listi mikrogradova budućnosti ispod stotinu tisuća stanovnika. A razloga zašto su na ovoj listi je mnogo. Prvenstveno u Tešnju.
- Mi smo u posljednjih desetak godina imali rast izvoza od nekih 80 posto, rast uvoza od 70-ak posto. Samo u posljednje četiri godine promet je s milijardu i 400 došao na dvije i pol milijarde, dakle, porastao je i broj zaposlenih, a u posljednjih godinu dana mislim da je novih oko 350 poslovnih subjekata - kazao je Suad Huskić, načelnik Tešnja.
Riječ je o čitavom mozaiku faktora koji utječu na dobre rezultate. Ocjenjivani su ekonomski potencijal, ljudski kapital i stil života, ekonomičnost, povezanost, povoljnost za poslovanje te strategija izravnih stranih ulaganja, prenosi Večernji list BiH.
U općini Kakanj dobivate refundaciju troškova osnivanja firme u potpunosti, tako da poduzetnik koji se odluči na registraciju firme tehnički ne mora imati ništa osim svog osnovnog kapitala. A više od hiljadu poslovnih subjekata omogućilo je da ovaj bh. gradić ima i najveći prosjek plata u Zeničko-dobojskom kantonu i čak 40 milionera, ističu iz Razvojnog centra.
- Ono što je nama bilo bitno je Kakanj pozicionirati na tu listu radi onoga što nam dolazi u idućem periodu kroz pretpristupne fondove IPO 24 i velika finansijska sredstva koja će biti na raspolaganju BiH, a prema nekim naznakama, bit će na raspolaganju i lokalnim zajednicama za izravne projekte - kazao je Mirnes Bajtarević, načelnik općine Kakanj.
Aldin Ćatić, direktor Razvojnog centra Kakanj, rekao je: - Imamo ozbiljan program stipendiranja deficitarnih zanimanja na području općine Kakanj, tako da gledamo osigurati i kvalitetnu radnu snagu za sve naše subjekte i formirati se u saradnji s privredom.
U Gradišci privrednici i građani u roku od sedam dana mogu dobiti lokacijske uslove, za pet dana građevinsku, a za 15 upotrebnu dozvolu, što uveliko olakšava ulaganja i pozicionira ih na deveto mjesto evropskih mikrogradova. Ekonomski stručnjaci ističu kako na listu Financial Timesa nije lako doći jer je jedno od vodećih svjetskih glasila.
Prof. dr. Jasmin Halebić s Ekonomskog fakulteta UNZE-a, rekao je: - Financial Times ima prosječnu dnevni tiraži veći od 115 hiljada primjeraka, a kada se tome doda njegov utjecaj putem online platformi, onda se može kazati kako je ova informacija od globalnog značaja i za nju su doznali poslovni ljudi, turisti, oni koji donose odluke, investitori.
Iako je naše uređenje do te mjere birokratiziralo i zakomplikovalo sistem parafiskalnim i fiskalnim opterećenjima, koja, ističu privrednici, guše bh. ekonomiju, ova tri grada dokazala su da postoji način da se olakšava koliko se zakonski olakšati može - i time postavili obrazac ponašanja drugim bh. gradovima.
