Prvi čovjek nizozemske firme Vion, Ronald Lotgerink, u junu je izjavio da će se firma povući iz Njemačke i da će da se fokusirati na posao u Beneluxu. Firma je imala čak 16 pogona u Njemačkoj, a u Nizozemskoj dva puta manje. Njemački list Handelsblatt navodi mišljenje jednog poznavatelja branše koji kaže da je „prodaja uslijedila iz nužde". Izgleda da brojke to potvrđuju. Godine 2022. gubici koncerna su se povećali s 29 na 108 miliona eura.
Vion je utemeljen prije 90 godina kao poduzeće za uklanjanje životinjskih ostataka. U međuvremenu firma spada u najveća poduzeća za proizvodnju mesa na svijetu. Koncern je pratio loš glas, mediji su izvještavali o nehigijenskim uvjetima i o mučenju životinja. Vion je po veličini bio treće poduzeće te vrste u Njemačkoj, ispred njega su Westfleisch i daleko najveći koncern Tönnies, koji je svojevremeno planirao i ulaganja u Srbiju.
Inače, cijela branša bilježi smanjivanje prometa. Jedan od razloga je promjena prehrambenih navika Nijemaca. Oni jedu manje mesa. To je ustanovilo i Njemačko društvo za prehranu (DGE), koje se predstavlja kao neovisno stručno društvo za znanost i savjetovanje o prehrani.
Stručnjakinja DGE-a za ekotropologiju Silke Restemeyer kaže: „Nastavlja se dugoročni trend smanjenja količine mesa korištenog u ishrani. Prema preliminarnim podacima Saveznog informacijskog centra za poljoprivredu (BZL), godišnja potrošnja mesa po glavi stanovnika je prošle godine pala za 430 grama na 51,6 kilogram".
I Savezni zavod za poljoprivredu i prehranu (BLE) je pismeno odgovorio na pitanje o količini mesa u ishrani njemačkog stanovništva: „Količina mesa u prehrani već godinama bilježi lagani pad. Razlozi su vjerojatno promjene u načinu prehrane.“
To se vidi i po količini prehrambenih proizvoda koji zamjenjuju meso. Vegetarijanci i vegani ne žele se odreći okusa mesa, ali ta hrana ne smije biti – od mesa.
„Kobasica od tofua" ili „pačje pečenje od sejtana" – prema podacima Saveznog statističkog zavoda (Destatis) potražnja za ovakvim proizvodima bez mesa ponovno je u porastu. Prošle godine je prodano 16,6 posto više takvih proizvoda u odnosu na godinu ranije. A u odnosu na godinu 2019. prodaja se udvostručila.
Susanne Abe iz Saveznog zavoda za poljoprivredu i prehranu to objašnjava promjenom stava prema ekološkim aspektima ishrane: „Vjerojatno ima ulogu i to što je generalno porasla svijest o utjecaju velike količine mesa u ishrani na zdravlje, klimu i okoliš."
Ali, to nisu jedini razlozi pritiska na proizvođače. Na njih utječu i zabrane uvoza mesa u drugim krajevima svijeta, kao u nekim azijskim zemljama, zbog afričke svinjske kuge. U Kinu se, recimo, izvoze svinjske uši, za koje je na domaćem tržištu malo tko zainteresiran, a u Kini važe kao delikatesa.
Osim toga, globalni sporovi oko uvoznih pravila igraju također ulogu u ovoj branši. Tako je Ministarstvo trgovine u Pekingu objavilo 17. juna da će preispitati uvoz svinjskog mesa iz Europske unije na temelju zakona protiv dampinga, prenosi SEEbiz. Analitičari smatraju da je to reakcija na kaznene carine koje prijete kineskim električnim automobilima u Evropskoj uniji.
Osim toga, sve je više propisa i uvjeta koji se odnose na klaonice. To ne radi samo Bruxelles u ime Evropske unije, već i Berlin za cijelu Njemačku. Nadležni njemački ministar Cem Özdemir ponovio je nekoliko puta da je njegov cilj promjena načina držanja i uzgoja životinja. „Trebalo bi se držati manji broj životinja koje bi imale više mjesta i koje bi mogle živjeti u skladu sa svojom prirodom“. A manje grla, znači i manje posla za klaonice.
Özdemir je, prema statističkim podacima, uspješan o toj namjeri. Prošle godine je opet proizvedeno manje mesa – pad od četiri posto u odnosu na godinu ranije. To je 280.000 tona manje.
Godine 2016. u Njemačkoj je proizvedeno 8,25 miliona tona mesa, a prošle godine 6,8 miliona tona.
Kao izvoznici mesa u Njemačku priskočile su zemlje u kojima su propisi manje komplicirani – Španija i Poljska. Njemački proizvođači se pribojavaju da će ih firme iz tih zemalja dodatno potisnuti sa tržišta.
List Handelsblatt navodi mišljenje poznavatelja branše o tome da će za klaonice njemačko tržište postati još teži teren. I prehrambeni koncern iz Danske, Danish Crown, mogao bi se povući iz Njemačke. Danci to za sada demantiraju: „Konkurenciji bi to bilo drago, ali mi ostajemo u Njemačkoj“, izjavio je njihov glasnogovornik.
Koncern je prošle godine za trećinu smanjio broj grla koja su prošla kroz klaonice. Danci navode da je tako bilo najavljeno, jer je u Njemačkoj opala količina grla koja je na raspolaganju.
Osim toga, danski koncern je prije pola godine usvojio novu strategiju i traže nasljednika za prvog čovjeka firme Jaisa Valeura. I nizozemski koncern Vion je shvatio da „proces konsolidiranja u Njemačkoj još nije okončan“.
