Analitičari predviđaju godišnji pad od 0,3 posto. U aprilu je pad cijena iznosio još 1,7 posto, a u martu čak 3,6 posto.
Pad uvoznih cijena usporava se već deveti mjesec zaredom. Prema statističarima, na pojeftinjenje najviše utječu cijene poluproizvoda, koje su u odnosu na isti mjesec prošle godine niže za 2,6 posto.
Cijene energenata jedva da su bile povoljnije nego 2023. Prirodni plin je osjetno pojeftinio za 10,8 posto. Povoljnija je i cijena električne energije. No, zato se moralo više izdvajati za naftu, mineralna ulja i benzin.
Cijene uvoznih dobara također utječu na potrošačke cijene, na temelju kojih Evropska centralna banka (ECB) kreira monetarnu politiku u eurozoni, prenosi SEEbiz.
Zbog povremeno iznimno visoke inflacije, ECB je u nekoliko navrata naglo podigla referentnu kamatnu stopu. No, budući da je stopa inflacije značajno smanjena u odnosu na vrhunac od oko 10 posto, centralna je banka u junu prvi put ponovno smanjila kamatnu stopu.
