Francuskoj prijeti najgora proizvodnja vina u 70 godina: Klimatske promjene uzimaju danak
Jean-Marie Cardebat sa univerziteta INSEEC Grande École istaknuo je da Francuska nije dovoljno pripremljena za posljedice klimatskih promjena.
Florent Latour, izvršni direktor najvećeg vlasnika vinograda s oznakom Grand Cru u Burgundiji, proveo je ljeto nadajući se kiši.
„Osjećali smo da smo tako blizu“, rekao je za CNBC Latour, čelnik kuće Maison Louis Latour. „Samo malo više kiše rezultiralo bi fantastičnom berbom u svakom pogledu, no morali smo se zadovoljiti kvalitetom, ali i tek polovinom očekivanog prinosa.“
Njegove molitve – i frustracije – dijele se širom Francuske, jer su rekordno toplo ljeto i velike suše teško pogodili svjetski poznatu francusku vinsku industriju.
Francusko Ministarstvo poljoprivrede upozorilo je da bi proizvodnja vina 2026. godine mogla pasti na najniži nivo u posljednjih 70 godina, što bi bila treća godina zaredom sa smanjenim prinosima.
„Berba 2023. bila je solidna, no prinosi su prilično katastrofalni od početka decenije“, rekao je Jean-Marie Cardebat, voditelj katedre za vina i žestoka pića na univerzitetu INSEEC Grande École. „Postajemo svjesni da danas nijedna regija u Francuskoj nije pošteđena toplotnih valova.“
Paradoksalno, najviše su stradale regije s umjerenijom klimom, poput doline Loire i Champagnea. S druge strane, vinari iz južnih regija Bordeauxa i Languedoc-Roussillona izvijestili su o većim prinosima u odnosu na prošlu godinu.
Za Cardebata, koji je ujedno profesor ekonomije na Univerzitetu u Bordeauxu, nedovoljna pripremljenost Francuske za klimatske promjene predstavlja veliki problem.
„Španija je češće pogođena toplotnim valovima i globalnim zagrijavanjem, no bolje je pripremljena“, rekao je. „Djelimično i zato što već ima uspostavljenu mrežu za navodnjavanje.“
To je u Francuskoj rijetkost, napomenuo je, i dozvoljeno je samo u iznimnim slučajevima.
„U Francuskoj uvođenje takvih mjera zahtijeva vrijeme.“
„Stvarnost klimatskih promjena“
Posljedice klimatskih promjena dodatno su intenzivirale raspravu o strogim pravilima koja uređuju francuski vinski sektor.
Prošle godine imanje Château Lafleur izazvalo je veliku pažnju javnosti odlukom da za svojih šest vina istupi iz sistema prestižnih službenih oznaka porijekla za područje Pomerola i šire regije Bordeauxa.
Iz uprave imanja, koje je u vlasništvu porodice Guinaudeau, poručili su da ih stroga pravila sistema AOC (oznaka kontroliranog porijekla) – koja, između ostalog, uključuju ograničenja navodnjavanja, gustinu sadnje i dozvoljene sorte grožđa – sprečavaju da se dovoljno brzo prilagode promjenjivoj klimi.
Napuštanje tih pravila omogućit će vinogradu da se „s preciznošću i efikasnošću suoči sa stvarnošću klimatskih promjena“, objasnila je tada porodica Guinaudeau.
„Riječ je o hrabroj odluci koja cijeloj porodici Lafleur... omogućava osiguravanje dugovječnosti naših vinograda te kvaliteta i identiteta naših vina. Ukratko: budućnosti.“
Ranija berba grožđa
Visoke temperature znače i raniju berbu, što vinarima može stvoriti velike logističke probleme.
„Ove smo godine počeli 14. augusta, što je najraniji datum ikad zabilježen za imanje Latour... Ako posmatramo podatke po decenijama, vidimo da se središnji trenutak berbe pomjera tri dana unaprijed svakog desetljeća; dakle, u odnosu na tridesete godine prošlog stoljeća, pomjerili smo se za mjesec dana“, rekao je Latour.
To znači da je jedan od najvećih izazova povezanih s berbom danas „ljudski faktor“, dodao je.
„Morate biti dovoljno fleksibilni da tim uvedete u vinograd praktično u trenutku, jer se prognoze često pokažu pogrešnima“, rekao je Latour.
„Začarani krug“
Ekonomski utjecaj tih promjena na sektor – pa i na privredu u cjelini – mogao bi biti značajan.
Ovogodišnja bi berba „mogla vratiti Francusku na treće mjesto među zemljama proizvođačima vina, dok smo prije 12 do 15 godina još uvijek bili prvi, ispred Italije. Sada Italija jasno vodi“, rekao je Cardebat, prenosi SEEbiz.
„Španija bi nas mogla prestići. Taj pad na treće mjesto ukazuje na to da Francuska ima stvaran problem s proizvodnjom.“
Istaknuo je da je ta promjena simbolična, ali i važna.
„Ona predstavlja ogroman gubitak potencijalnih prihoda za Francusku i uključene kompanije.“
Početkom septembra vlada je snizila prognozu rasta za Francusku na 0,5 posto, sa ranije procijenjenih jedan posto, uz ocjenu da će toplotni val i suša ove godine umanjiti rast francuske privrede za 0,1 procentni poen.
Istovremeno, troškovi proizvodnje na vinskim imanjima sve više rastu.
„Blagajne su trenutno ispražnjene. Što su klimatski poremećaji izraženiji, to je manje mogućnosti za ulaganje – iako bismo trebali ulagati više... Vidite da ulazimo u začarani krug“, rekao je Cardebat.
