Prema podacima do kojih je došao Politico, pritisci uzrokovani rastom cijena energije mogli bi tokom 2026. godine ugroziti čak 560.000 radnih mjesta. Najizloženiji sektori su građevinarstvo, metalska i hemijska industrija te transport.
Evropska komisija je zbog slabijeg ekonomskog rasta korigovala prognoze nezaposlenosti. Umjesto ranije predviđenih 5,8–5,9 posto, sada očekuje stopu nezaposlenosti od 6 posto u 2026. i 2027. godini. Istovremeno se predviđa rast javnog duga država članica, pri čemu će budžetski deficit EU porasti sa 3,1 posto BDP-a u 2025. na 3,6 posto u 2027. godini.
Posebno su ugrožene pojedine strateške industrije. U automobilskoj industriji, koja je ključna za njemačku ekonomiju, čak 600.000 radnih mjesta moglo bi biti ugroženo zbog prelaska na električna vozila i konkurencije iz Kine. U sektoru proizvodnje baterija riziku je izloženo oko 85.000 radnih mjesta, dok je u solarnoj industriji ugroženo gotovo 59.000 radnih mjesta. Mjere dekarbonizacije mogle bi uticati i na oko 4.500 zaposlenih u čeličnoj industriji.
Istovremeno, kompanije širom EU prijavljuju ozbiljan nedostatak kvalifikovane radne snage. Tokom 2024. godine čak 77 posto firmi navelo je manjak radnika i vještina kao prepreku investicijama.
Zbog toga Komisija stavlja veći fokus na ulaganje u ljudski kapital, obrazovanje, stručno osposobljavanje, STEM vještine i prekvalifikacije. Izvršna potpredsjednica Komisije za vještine Roxana Mînzatu poručila je da je ulaganje u ljude najvažnija strategija za jačanje konkurentnosti Evrope te da će ljudski kapital ubuduće biti jedan od ključnih elemenata ekonomskih preporuka za države članice.
Komisija također upozorava da će rast cijena goriva najviše pogoditi domaćinstva s nižim prihodima, kojima bi troškovi mogli porasti za dodatnih 1,4 posto prihoda. Ukazuje se i na probleme kvaliteta radnih mjesta, pri čemu je svaki peti radnik zaposlen u slabo plaćenim sektorima, a jedan od dvanaest izložen riziku od siromaštva uprkos zaposlenju.
U okviru paketa, Brisel će preporučiti reforme usmjerene na razvoj vještina, poboljšanje kvaliteta radnih mjesta i jačanje sistema socijalne zaštite. Također će izraziti zabrinutost zbog stanja javnih finansija u Bugarskoj, dok su Njemačka, Estonija, Latvija i Slovenija za sada prošle provjeru bez većih zamjerki.
