U godinu dana cijene hrane u Hrvatskoj skočile su 20 odsto, dva puta više od prosječnog povećanja cijena prehrambenih namirnica u EU, a hljeb je poskupio čak 31 odsto, pokazuju podaci Eurostata, piše "Večernji list".
Hrvatska se prema rastu potrošačkih cijena hljeba našla među prvih pet država članica s najvećim poskupljenjem. Prva je Mađarska, u kojoj je hljeb u godinu dana poskupio 65 odsto, a slijede Litvanija, Estonija, Slovačka i Hrvatska s poskupljenjem od 31 do 33 odsto.
Različite su veličine i vrste hljeba u ponudi, ali rijetkima je cijena deset kuna i manje, a najčešće se vekna hljeba prodaje po 13 do 15 kuna.
Hljeb se, inače, nije našao među devet prehrambenih artikala kojima je vlada vratila cijene za trećinu i zamrznula ih, ali jest, primjera radi, brašno.
Jedna kifla košta kao nekada vekna hljeba
Hrvatska, zapravo, ne zavisi o tome šta se događa na globalnom tržištu žitarica jer ih proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Pšenice ima i za izvoz pa se poskupljenje uglavnom veže uz skuplje energente, struju i gas koji se koriste za krušne peći, skuplja gnojiva i slično.
Sada u pekarama jedna kifla dođe koliko je donedavno bila vekna hljeba. Prema anketi o potrošnji domaćinstva iz 2019. godine, u Hrvatskoj svaki član domaćinstva u prosjeku pojede 45 kilograma hljeba i peciva godišnje, ali isto tako potroši se i 15 kilograma brašna po osobi, sedam kilograma tjestenine, jedan kilogram pahuljica, te po dva kilograma ostalih proizvoda od žitarica, piše Večernji list.
(Index)
