Eurostat

Građevinski sektor u EU u padu, Slovenija među rijetkim zemljama s rastom

Autor: Biznis.ba
Građevinski sektor u EU u padu, Slovenija među rijetkim zemljama s rastom
Foto: Arhiv

Obim građevinskih radova u eurozoni u septembru je porastao za 0,1 posto na mjesečnom nivou, dok je u Evropskoj uniji zabilježen pad od 0,5 posto. U poređenju s istim mjesecom prošle godine, obim radova smanjen je za 1,5 posto u eurozoni i 1,4 posto u EU, objavio je Eurostat.

Slovenija je ostvarila jednu od najviših stopa rasta građevinske aktivnosti, kako na mjesečnom tako i na godišnjem nivou.

U septembru je u eurozoni, u odnosu na august, obim radova na zgradama porastao za 0,7 posto, dok je obim radova na građevinskim konstrukcijama povećan za 0,8 posto. Istovremeno, specijalizirani građevinski radovi zabilježili su pad od 0,1 posto, objavio je Eurostat.

U Evropskoj uniji obim radova na zgradama povećan je za 0,9 posto, dok je obim radova na građevinskim konstrukcijama smanjen za 1,7 posto. Specijalizirani građevinski radovi također su zabilježili pad od 0,1 posto.

Među državama članicama za koje su bili dostupni podaci, najveći mjesečni rast zabilježen je u Sloveniji, i to 4,6 posto. Slijede Slovačka s rastom od 2,2 posto te Švedska i Finska, u kojima je zabilježen rast od po jedan posto.

S druge strane, najveći pad građevinske aktivnosti imale su Mađarska, za 9,9 posto, Rumunija, za 7,8 posto, i Poljska, za 7,2 posto.

Na godišnjem nivou, obim građevinskih radova u eurozoni smanjen je za 4,0 posto. Radovi u niskogradnji zabilježili su pad od 0,9 posto, dok je obim specijaliziranih građevinskih radova smanjen za 1,4 posto.

U Evropskoj uniji godišnji pad obima građevinskih radova iznosio je 3,8 posto. Radovi u niskogradnji smanjeni su za 1,7 posto, a specijalizirani građevinski radovi za 1,3 posto.

Među državama članicama za koje je Eurostat imao dostupne podatke, najveći godišnji pad zabilježen je u Španiji, 9,7 posto. Slijede Poljska s padom od 8,9 posto i Mađarska s 5,6 posto, prenosi SEEbiz.

Najveći rast na godišnjem nivou ostvarile su Rumunija, za 13,1 posto, Finska, za 12,6 posto, i Slovenija, za 4,9 posto.