Ako izbije kriza zbog prekida snabdijevanja gasom iz Rusije i proglasi se uzbuna u EU računa se na međusobnu solidarnost članica.
Ta solidarnost se zasnica, između ostalog, i na bilateralnim sporazumima, a Hrvatska se trenutno bavi pripremom takvog sporazuma sa Slovenijom.
Kako saznaje "Jutarnji list", razgovaraće se o sporazumima solidarnosti i s Italijom, Mađarskom te Austrijom, što podrazumijeva tehničke, pravne i finansijske aranžmane.
U pitanju je mehanizam predviđen evropskom uredbom o sigurnosti snabdijevanja iz 2017, ali do sada je potpisano u EU svega šest sporazuma solidarnosti.
Prvi u decembru 2020. između Njemačke i Danske, potom krajem 2021. između Njemačke i Austrije, a čak četiri su potpisana ove godine - između Estonije i Letonije, Litvanije i Letonije, Italije i Slovenije, kao i Finske i Estonije.
Evropska komisija je pak u međuvremenu dopunila uredbu člancima koji, u slučaju potrebe, mogu direktno biti primjenljivi i ako nema bilateralnih sporazuma.
Cilj je, kako se navodi, da se zemlje međusobno pomažu kako bi se obezbijedilo da njihovi tzv. zaštićeni potrošači (kao što su domaćinstva i bolnice) budu snabdjeveni gasom i u najvećoj krizi.
Kako je na ovosedmičnom vanrednom evropskom sastanku o energetici rekao slovenački ministar, Ljubljana svakako želi da se sporazum s Hrvatskom zaključi prije kraja ljeta, a prijedlog su uputili i Austriji.
Prema najnovijem EU dogovoru o smanjenju potrošnje gasa do proljeća 2023. od 15 posto (štednja je u ovoj fazi dobrovoljna, ali u slučaju EU uzbune postaje obavezna), članice treba do kraja ljeta da ažuriraju i svoje postojeće intervencijske planove za krizu u snabdijevanju gasom i pokažu kako namjeravaju da ispune ciljeve redukcije, a o svemu tome svaka dva mjeseca izvještavaju Evropsku komisiju.
(Tanjug)
