Država pretpostavlja da će zbog manje papirologije na javnoj nabavi uštedjeti više od dvije milijarde kuna, a Evropska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem e-računa ostvariti uštede od 423 milijarde eura.
“Centralizirano mjesto gdje će biti pohranjeni ti svi računi, pa onda mogućnost izvještavanja, skraćeno vrijeme procesiranja računa. Nema više onog jesi li mi izdao račun ili nisi, gdje je nestao račun. U tom smislu mi apsolutno podržavamo inicijativu i vidimo to izuzetno pozitivnim”, rekao je Leo Mršić, prodekan na Visokom učilištu Algebra koje posluje s javnim sektorom i spremni su izdavati samo elektroničke račune.
Iako neće više biti slanja računa poštom i troškova poštarine za poduzetnike, plaćat će se informacijski posrednici preko kojih će se razmjenjivati e-računi, kao što je Fina. Kako izdavanje e-računa najmanjim poduzetnicima koji izdaju nekoliko računa mjesečno ili godišnje s malim iznosima ne bi bilo dodatni trošak, iz udruženja računovođa upozoravaju da bi informacijski posrednici za njih trebali biti besplatni, prenosi Klix.
Ipak, sama digitalizacija neće spriječiti malverzacije u javnoj nabavi, ističu porezni stručnjaci.
"Uvijek će toga biti. Bit će ponuda prihvaćena, računi isporuke. E sad, što se iza toga krije, digitalni sustav ne može obuhvatiti", kazao je Vlado Brkanić s Visoke škole za financijski menadžment.
