U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine bilo nešto više od 1,57 milijuna zaposlenih, što je 0,1 posto više nego u studenom te 1,5 posto više nego u prosincu 2020., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Podaci DZS-a pokazuju da je aktivnih stanovnika u Hrvatskoj u prosincu lani bilo nešto više od 1,69 milijuna ili 0,1 posto više nego u studenom.
Nezaposlenih je bilo 125,7 tisuća ili isto kao u mjesecu prije, dok je u odnosu na prosinac 2020. njihov broj smanjen za 21,4 posto.
Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2021. iznosila je 7,4 posto, prenosi Hina.
Većina ili 1,36 milijuna stanovnika bilo je u prosincu zaposlena u pravim osobama, što je 0,2 posto više nego u prethodnom mjesecu i 1,2 posto više nego u prosincu 2020. godine.
Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prosincu je bilo 190,2 tisuće, što je 1,1 posto manje nego u studenom te 3,4 posto više nego u prosincu 2020. godine.
Gotovo 18,7 tisuća bilo je zaposlenih osiguranika u poljoprivredi, što je 0,3 posto više u odnosu na studeni lani, ali je pad od 2,7 posto u odnosu na prosinac 2020. godine.
Prema podacima DZS-a, od 19 djelatnosti u prosincu prošle godine u osam je broj zaposlenih u odnosu na prosinac 2020. porastao, a po broju zaposlenih i dalje je na prvom mjestu prerađivačka industrija s 228,4 tisuće, što je na mjesečnoj razini 0,3 posto manje, a na godišnjoj 0,4 posto manje.
U trgovini je u prosincu radilo 205,6 tisuća ljudi, što je 1,1 posto više nego u studenom i 1,1 posto više nego u prosincu 2020. godine.
Na trećem je mjestu sektor obrazovanja sa 122,4 tisuće zaposlenih koliko ih je bilo i u studenom, dok je na godišnjoj razini, prema prosincu 2020. broj zaposlenih porastao za 0,9 posto.
Slijedi javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje gdje je u prosincu radilo 115,5 osoba ili 2,4 posto više nego mjesec prije i 2,7 posto više nego u prosincu 2020.
U prosincu je u zdravstvu i socijalnoj skrbi bilo 112,6 tisuća zaposlenih, što je 6,9 posto više nego u studenom te 7,5 posto više nego u prosincu 2020. godine.
Građevinarstvo je u prosincu zapošljavalo 103,5 tisuće radnika ili 0,2 posto manje nego u studenom i 1,3 posto manje nego u prosincu 2020., dok je u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane bilo 74 tisuće zaposlenih, što je na mjesečnoj razini pad od 4,9 posto, a na godišnjoj rast od 7,3 posto.
Podaci DZS-a pokazuju i da je u 2021. u odnosu na godinu prije broj ukupno zaposlenih porastao za 0,7 posto, pri čemu je broj zaposlenih u pravnim osobama porastao za 0,3 posto, u obrtu i slobodnim profesijama za 3,3 posto, dok je zaposlenih poljoprivrednika dva posto manje.
Biznis.ba / FENA
