U drugoj polovici aprila ove godine, usred historijske suše koja traje već par godina, temperature su u dijelovima zapadnog Sredozemlja bile nevjerovatnih 20 Celzijevih stepeni više od uobičajenih za ovo doba godine, a u Španiji je izmjereno rekordnih 39 Celzijevih stepeni.
Kako globalno zagrijavanje napreduje, juli i avgust u najposjećenijoj svjetskoj destinaciji za odmor – a prije covida, Mediteran je posjećivalo više od 300 milliona turista godišnje – mogli bi postati nepodnošljivi, piše Guardian.
Područje Sredozemnog mora najbrže se zagrijava. Dok je svijet sada oko 1,1 Celzijevih stepeni topliji nego što je bio 1970-ih, sredozemna je regija toplija za 1,5 stepen i na putu je da bude 3 Celzijeva stepena toplija do kraja stoljeća (u najgorem slučaju čak i do 5 stešeni). Sve više temperature i sve češći toplotni valovi nisu jedini problem. Većina klimatskih modela slaže se da će u većini dijelova svijeta toplije značiti i vlažnije – no ne i na Sredozemlju, gdje se očekuje pad oborina između 10, pa čak do 60 posto.
A kad se količina padavina smanji, stručnjaci predviđaju da će i ono malo kiše što padne, najvjerovatnije doći u obliku jakih oluja koje će izazvati katastrofalne poplave, poput onih koje je izazvala oluja Alex, zbog koje je 2020. u Francuskoj poginulo 18 ljudi.
Osim toga, povećan rizik od šumskih požara i porast nivoa mora u Sredozemnom moru između 35 cm i više od jednog metra, prema nekim prognozama, mogli bi imati još dramatičnije posljedice.
Izvještaj francuskog nacionalnog naučno-istraživačkog centra CNRS iz 2021. upozorilo je da će porast nivoa mora dovesti do nestanka kilometara plaža, dok će veći gradovi poput Marseillea i Nice, biti prisiljeni preseliti svoje stanovnike i obnoviti glavnu infrastrukturu, uključujući zračne luke.
“Čak i da danas potpuno zaustavimo sve emisije stakleničkih plinova, temperature ne bi pale. Ostat će ovakve desetljećima. Pokrenuli smo nešto što ne možemo zaustaviti”, rekao je Joel Guiot, član regionalne skupine stručnjaka za klimu GREC-Sud.
Vjerovatno će postati jako vruće – upozorila je skupina. Tipični mediteranski prizori kakve poznajemo s razglednica će se mijenjati. Možda se do nekih dijelova uopće neće moći doći, a plaže bi mogle postati preskupe za održavanje.
Duga tradicija turizma
Ljudi su počeli ljetovati na Mediteranu u viktorijansko doba, a turizam je ondje značajno porastao nakon Drugog svjetskog rata. No doista je uzeo maha uz paket-aranžmane 1970-ih i eksponencijalno je rastao tako da sada čini 12 posto privrede cijele regije. A kad se količina padavina smanji, stručnjaci predviđaju da će i ono malo kiše što padne, najvjerovatnije doći u obliku jakih oluja koje će izazvati katastrofalne poplave, poput onih koje je izazvala oluja Alex, zbog koje je 2020. u Francuskoj poginulo 18 ljudi.
No je li turizam na Mediteranu nepovratno osuđen na propast? Vjerovatno ne. Ili barem ne još.
Iako će globalno zatopljenje neizbježno promijeniti neke aspekte tipičnog dvosedmičnog boravka na plaži negdje u južnoj Francuskoj, Španiji, Italiji ili Grčkoj, faktori koji određuju turističke tokove previše su složeni da bi baš u potpunosti nestali.
Mediteranski masovni turizam, za to potrebna infrastruktura i navike turista, postoje već više od pet desetljeća, a sve brojnija publika više od svega traži jednu stvar – mnogo sunca.
Sve više ljetne temperature vjerovatno će neke odvratiti od putovanja, ali sigurno ne sve – naročito ako je odredište za odmor i dalje lako dostupno i jeftino. Odmarališta u mnogim mediteranskim zemljama vjerovatno će u tom pogledu ostati nenadmašna.
Podaci iz Francuske zasad pokazuju da su nedavni toplotni valovi u Europi više turista odvukli u sjevernija odmarališta gdje nema toliko sunca. To je porast za nekih pet do deset posto, ali s relativno niske početne brojke.
Prošlog ljeta brojke su porasle na 83 posto nivoa prije covida, a ovo bi ljeto broj posjetitelja mogao biti isti kao i 2019. Sve je zamjetnija tendencija da sezona počinje ranije i završava kasnije, a sve više ljudi odlučuje otići na odmor u maju, junu i septembru. Oni također sve češće rezerviraju u zadnji čas, vodeći računa o vremenskoj prognozi.
S druge strane, odmarališta se prilagođavaju i ulažu u stvaranje više hlada duž obale, sadeći više drveća i promovirajući mjesta za hlađenje, poput crkvi muzeja i špilja. Također, klimatizacija je danas obavezna u hotelima, apartmanima, restoranima i trgovinama – bez obzira na njen utjecaj na planetu.
“Ono što i dalje najviše odbija većinu turista je kiša. Ako doista želite sunce, ipak je daleko lakše podnijeti visoke temperature na otvorenom, uz more i uz osvježavajuće piće, nego kod kuće”, rekao je za Le Monde Ghislain Dubois, konzultant za klimatske promjene u turističkoj industriji.
Mnogi na terenu su i dalje optimistični. Prošlogodišnje rekordne temperature u Španiji, šumski požari, smrtni slučajevi, suše i restrikcije vode koje su uslijedile, ponudile su bolan uvid u ljeta koja su pred nama. U zemlji čiji je turistički model “sunce i plaža” dugo privlačio mnoštvo stranih posjetitelja, učinci klimatske krize su očiti i zabrinjavajući.
Slično kao i u Francuskoj, pesimistični izvještaj ministarstva poljoprivrede, hrane i okoliša iz 2016. predviđa da bi klimatske promjene mogle uništiti plaže, poplaviti transportne sisteme, uzrokovati nestašice vode na vrhuncu sezone i prisiliti skijališta na zatvaranje. Ekonomske prognoze podjednako su sumorne, a posebno predviđanje da bi do 2080. broj turista iz sjeverne Europe mogao pasti za 20 posto u odnosu na 2004. budući da tamošnje sve više temperature potiču ljude da odmor provedu kod kuće. No, iako će mnogi odlučiti ostati u svojoj zemlji, mnogi bi mogli odlučiti posjetiti Sredozemlje u proljeće ili jesen.
To se već i događa.
“Turisti zbog klimatske krize dolaze sve ranije u godini”, rekla je dr. Cristina Linares, direktorica odjela za klimatske promjene, zdravlje i urbani okoliš na Institutu za javno zdravstvo Carlos III u Madridu.
Linares je naglasila i da strani turisti često nisu spremni za brutalnu stvarnost sve toplijih ljeta u Španiji. Prisjetila se da je u maju 2021. jedna Britanka u 70-im godinama umrla od toplotnog udara dok je šetala po Kanarima na temperaturi od 40,7 C.
“To je bilo prvo upozorenje s čime bismo se mogli suočiti. Također, potrebno je turiste upozoriti na sve to kako bi znali što da rade kada su temperature izuzetno visoke”, dodala je Linares.
Ministarstvo zdravstva izradilo je planove za hitne slučajeve toplotnog vala, rekla je, ali potrebno je učiniti više kako bi se podigla svijest o opasnostima za turiste.
Službenici za toplinu
U međuvremenu, zemlja se priprema za nadolazeće izazove. “Preuređujemo javne prostore i postavljamo tzv. ‘klimatska skloništa’ te općenito prilagođavamo gradove na Mediteranu za borbu protiv ovih ekstremnih ljetnih temperatura”, rekla je Linares.
U Ateni, najjužnijem i daleko najtoplijem glavnom gradu kontinentalne Europe, među preventivnim mjerama je imenovanje glavnog službenika za toplinu čiji je isključivi zadatak rješavanje problema s ekstremnim ljetnim temperaturama.
Imenovanje službenika za toplinu – prvo takvo u Europi – uslijedilo je nakon niza rekordnih toplotnih valova koji su krenuli u junu 2021. i izazvali razorne šumske požare. Meteorolozi su kazali da je to pokazatelj onoga što je pred nama.
“Ako ništa ne poduzmemo, izgubit ćemo u ovoj igri”, kaže Elissavet Bargianni, krajobrazna arhitektica koja je nedavno preuzela dužnost službenice za toplinu.
Sve se to događa u trenutku kada Atena doživljava neviđeni turistički procvat. Gotovo sedam miliona posjetitelja – što je više od polovice stanovništva zemlje – došlo je 2019. glavni grad Grčke, a ove godine se očekuje još više gostiju.
Turistički oporavak Atene koja se nekoć smatrala tek tranzitnom rutom do otoka, potaknuo je izradu plana za klimu kako bi se grad pripremio za izazove s kojima će se vjerovatno suočiti do 2030. godine. Predviđa da će zelene površine do kraja desetljeća prekriti 30 posto cjelokupnog urbanog područja. Sadnja drveća je značajno porasla pa su samo prošle godine u Ateni posađena 2.122 stabla.
U sve je većem fokusu i održivost – posebno bitna za zemlju koja je prošlog ljeta bila treće najposjećenije mjesto na svijetu. Ove godine se predviđa više od 33 miliona dolazaka, a produljenje sezone i reklamiranje manje poznatih destinacija sada su ključni za sektor koji čini oko 25 posto BDP-a Grčke i osigurava jedno od pet radnih mjesta u zemlji.
Erozija obale
No u Italiji imaju praktičnije probleme. Simone Battistoni, čija porodicaj još od 1920-ih godina vodi ljetovalište na obali Emilije Romagne, rekao je da je njegov najveći problem erozija obale. Poput mnogih drugih vlasnika klubova na plaži, Battistoni je morao raščistiti tone otpada koji su ostali na plaži nakon što je sjevernu regiju nedavno zahvatila velika poplava u kojoj je poginulo 15 ljudi.
No njegov glavni izazov bit će osigurati dovoljno mjesta na plaži za sve goste nakon što je poplava erodirala nekoliko metara pijeska. “Prva tri reda suncobrana i ležaljki više nema”, rekao je Battistoni, koji je ujedno i predsjednik sindikata menadžera klubova na plaži u području Cesenatica.
Dodaje da sada to nije toliki problem, ali da bi na vrhuncu sezone mogao biti.
“Radimo na tome da napravimo dovoljno prostora, ali postoji vječna borba između nas i mora. A more uvijek pobjeđuje”, kaže Battistoni.
Prošle godine, koja je bila najtoplija u historiji, Italija je zabilježila 310 ekstremnih vremenskih događaja. Dvanaest ljudi je poginulo u poplavama u centralnoj regiji Marche u septembru, dok je još 12 izgubilo život u klizištu na otoku Ischia. Nakon najnovije poplave u Emiliji Romagni, mnogi strani turisti su odustali od dolaska.
