Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 2,4 posto, na 83,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,5 posto, na 79,97 dolara, prenosi HINA.
Tokom sedmice cijene su se kretale u uskom rasponu, a značajnije su porasle, oko 2 posto, tek u petak.
Podršku im pružaju geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, kao i procjene da će OPEC i saveznici tog kartela zadržati ograničenu proizvodnju i u drugom tromjesečju. Odluka bi trebala biti donesena ove sedmice.
Podršku cijenama pruža i procjena trgovaca da Saudijska Arabija u aprilu neće značajnije mijenjati cijene nafte koju prodaje azijskim kupcima.
S druge strane, značajniji rast cijena sprječava usporavanje rasta najvećih svjetskih privreda, a time i potražnje za naftom.
Kako se inflacija u SAD-u i dalje kreće znatno iznad ciljanih razina američke centralne banke od 2 posto, zvaničnici Feda poručuju da ne treba žuriti sa smanjenjem kamata.
A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najveće svjetske privrede, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.
Tim više što ni Evropska centralna banka vjerovatno neće žuriti sa smanjenjem kamata, pa se ne očekuje ni rast potražnje u Evropi.
Osim toga, kineska privreda, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se tako brzo kako su se trgovci nadali.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 8, a na američkom više od 10 posto, nakon što su prošle godine pale oko 10 posto.
