Trenutno "nema pokazatelja o postojanju opšteg nedostatka radnika", navodi se u analizi Savezne agencije za rad o manjku kvalifikovane radne snage u Njemačkoj. Kaže se i kako "raspoloživa ponuda radne snage čak značajno premašuje potražnju za radnom snagom u nizu zanimanja".
Međutim, u odnosu na prethodne godine, na dijelovima tržišta rada postoji sve veći nedostatak stručne radne snage, što se ogleda u bitnom porastu uskih grla u značajnom broju zanimanja. Za takozvanu analizu nedostatka kvalikovanih radnika, Agencija za rad i zapošljavanje razmatra oko 1.200 branši i ocjenjuje ih na osnovu 14 indikatora. O uskom grlu govorimo kada šest indikatora pretežno ukazuje na to. To uključuje, na primjer, dužinu vremena u kojem su prijavljena radna mjesta popunjena, stopu nezaposlenosti za specifična radna mjesta i razvoj plata. Studija pravi razliku po stručnosti između visoko kvalifikovanih, specifično kvalifikovanih odnosno posebno obučenih i stručnjaka sa akademskom spremom.
Međutim, spoznaje koje nudi ova studija, nisu sasvim nove. Već u aprilu je Kompetentni centar za obezbjeđivanje kvalifikovane radne snage (Kofa) Instituta njemačke privrede (IW), bliskog njemačkim poslodavcima podigao alarm za uzbunu. Prema izvještaju tog centra, prošle godine nije moglo biti popunjeno više od 630.000 radnih mjesta za kvalifikovane radnike. Prema mišljenju stručnjaka IW-a, na tržištu rada trenutno važi sljedeće pravilo: što je viša kvalifikacija koja se traži, to je teže popuniti slobodna radna mjesta.
Tako je njemačka savezna ustanova (Agencija za rad) za ukupno 105 kategorija zanimanja u kategoriji stručne radne snage utvrdila postojanje uskih grla. To su prije svega zanimanja u oblasti zdravstvene njege i medicinske struke, a nedostaju i zanatlije. Bilo je i uskih grla u prodajnoj branši - posebno u trgovini hranom - kao i u gastronomiji a traženi su i profesionalni vozači.
Identificirana su i uska grla za ukupno 56 profesionalnih zanimanja u kategoriji „specijalisti". To se prije svega odnosi na vaspitače, zanimanja u oblasti fizioterapije i ergoterapiji, medicinske sestre i zanimanja informatičkom IT- sektoru, te u elektrotehnici i komunikacijskoj tehnologiji.
Utvrđen je nedostatak stručnjak za ukupno 39 zanimanja u kategoriji „eksperti". Kada je riječ o toj vrsti stručnjaka uska grla i potražnja postoji za ljekarima, farmaceutima, zaposlenicima u oblasti socijalnog rada, nastavnim kadrom u stručnim školama ili u građevinarstvu, gdje su posebno traženi arhitekat i građevinski inženjeri. Nadalje, sve veća digitalizacija utiče na sve veći nedostatak softver inžinjera.
U 2022. godini ni u jednoj saveznoj državi nije bilo uskih grla niti su nedostajali kvalifikovani radnici u oblasti mašinske industrije i pogonskom inžinjerstvu. U mnogim njemačkim pokrajinama, međutim, postoje znakovi da je njihov broj knap i da bi narednih godina moglo doći do nedostatka mašinskih i pogonskih inžinjera.
Stručnjaci za automobilsku industriju, vazduhoplovstvo i brodogradnju su rijetki u svim njemačkim pokrajinama. Ljudi sa zanimanjima u energetskoj branši i tehnologiji igraju važnu ulogu u nadolazećoj energetskoj tranziciji u Njemačkoj: 2022. godine je u svim njemačkim pokrajinama nedostajalo kvalificiranih energetskih tehničara.
Već godinama postoje uska grla i nedostatak medicinskih sestara širom zemlje. Srednjoročno poboljšanje prilika u toj branši se trenutno ne može predvidjeti s obzirom da to zavisi od demografskog razvoja u Njemačkoj. Uska grla postoje i u fizioterapiji, ergoterapiji i logopediji. U 2022. godini nije bilo niti jedne njemačke pokrajine, u kojoj nije bilo uskog grla.
I u oblastima visokogradnje i niskogradnje je u 2022. postojao nedostatak radne snage u cijeloj Njemačkoj. U poređenju po pokrajinama mogu se uočiti manja odstupanja, kao na primjer kada je riječ o građevinskim zanimanjima u Berlinu/Brandenburgu. U međuvremenu, u cijeloj Njemačkoj postoji nedostatak arhitekata i građevinskih inženjera.
Širom zemlje postoje uska grla i nedostatak stručnjaka iz informatičke branše. Ovaj manjak je evidentan godinama i tu se neće ništa promijeniti u bliskoj budućnosti. Umjesto toga, transformacija u obnovljive energije će vjerovatno dodatno povećati potrebu za IT-stručnjacima. U 2022. godini zabilježen je i manjak stručnjaka u oblasti razvoja softvera i programiranja, kako piše DW.
(Biznis.ba)
