Američka centralna banka potvrdila je da je 2023. godinu zaključila s rekordnim gubitkom od 114,3 milijarde dolara, uz višestruko veći trošak kamata na depozite komercijalnih banaka.
U 2022. godini Fed je poslovao s neto dobiti od 58,8 milijardi dolara.
Poslovni izvještaj za prošlu godinu odražava utjecaj podignutih ključnih kamatnih stopa, s nula na važećih 5,25 do 5,5 posto, radi obuzdavanja inflacije - piše Lider.
Fed ih je početo agresivno podizati na proljeće 2022. godine, što znači i da bankama, novčanim fondovima i drugim finansijskim kompanijama isplaćuje kamate na depozite. Lani su im, prema revidiranim podacima, isplatili 176,8 milijardi dolara, u poređenju sa 60,4 milijarde dolara isplaćene u 2022. godini.
Isplate kamata iz obrnutih repo operacija porasle su sa 41,9 milijardi na 104,3 milijarde dolara.
Fedov prihod od kupljenih obveznica zadržao se više-manje na razini iz 2022. godine i iznosio je 163,8 milijardi dolara.
Prema zakonu, Fed dobit uplaćuje u državnu riznicu. Uz kamate na dionice, njegov su izvor prihoda i usluge koje pruža finansijskom sustavu. Proteklih godina ostvario je značajnu dobit zahvaljujući vrlo niskim kamatnim stopama i velikom dioničkom portfelju.
Fedov ogranak u St. Louisu napomenuo je u prošlogodišnjem izvještaju da će možda ponovo moći uplatiti novac u državnu riznicu tek za nekoliko godina.
Kada posluje s gubitkom, Američka centralna banka može kreirati novac za potrebe finansiranja poslovanja, što znači da se ne suočava s preprekama u poslovanju.
Fed se tako pridružio centralnim bankama drugih velikih svjetskih privreda koje su zbog podignutih kamatnih stopa prošlu godinu zaključile u ‘debelom‘ minusu, uključujući Europsku centralnu banku, njemački Bundesbank i švicarsku centralnu banku SNB.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
