Bankarski supervizori Evropske centralne banke (ESB) zahtijevaju od najveće njemačke kreditne institucije, Deutsche bank, da ima veće rezerve kapitala za svoje poslovanje od sljedeće godine.
Razlog za taj korak je individualni profil rizika institucije a novi zahtjevi primjenjivat će se od 2025. godine. Već od januara, kako navodi njemački medij Handelsblatt, banka mora održavati omjer temeljnog kapitala od 11,32 posto svoje aktive ponderirane rizikom. U ovoj godini iznosio je samo 11,18 posto.
Veličina ovog zaštitnog sloja kapitala je važna jer banke smiju slobodno isplaćivati dividende, bonuse i kamate na obveznice slične dioničkom kapitalu (AT1 obveznice) samo ako prelaze ovaj prag, što je još uvijek slučaj u Deutsche banci. Mjereno u odnosu na njihov omjer temeljnog kapitala prvog reda od septembra 2024., njihova je kapitalizacija još uvijek viša za 2,47 postotnih bodova.
Odlučujući faktor za povećanje kapitalnih zahtjeva za Deutsche Bank bio je pojedinačni kapitalni zaštitni sloj koji ESB postavlja za svaku instituciju. S pomoću ovog međuspremnika supervizori banaka procjenjuju specifični profil rizika banke.
Finansijski direktor James von Moltke već je nagovijestio takav korak u studenom. Po njegovom mišljenju, to nije zato što ESB vidi više rizika u Deutsche banci, već zato što se promijenila metoda mjerenja centralne banke.
Drugačija je situacija u Commerzbank, koja je prije nekoliko dana objavila svoje nove zahtjeve ESB-a. Bankarski nadzor ESB-a nije ništa promijenio. Pojedinačni zaštitni sloj kapitala stoga ostaje na 1,27 postotnih bodova. Sažeti svi zahtjevi, Commerzbank zahtijeva omjer temeljnog kapitala od 10,32 posto, kao i prethodne godine.
Velika talijanska banka UniCredit od iduće će godine zahtijevati omjer temeljnog kapitala od 10,27 posto njihove aktive ponderirane rizikom, nakon 10,03 posto u prethodnoj godini.
Individualni zaštitni sloj kapitala, koji predstavlja profil rizika, ostao je nepromijenjen, prenose Financije hr. Zauzvrat, značajno je povećan kapitalni zaštitni sloj namijenjen pokrivanju sistemskih rizika. Nejasno je koje je rizike bankarski regulator time želio zaštititi.
Prema izvještaju novinske agencije Reuters, ESB je pozvala UniCredit da ublaži svoje rusko poslovanje s više kapitala. Osim toga, bankarski supervizori povećali su i UniCreditovu dodatnu naknadu za aktivnosti na vrućim tržištima odnosno za protuciklički kapitalni zaštitni sloj.
