UBS banka u utorak je izvijestila o dobiti u prvom tromjesečju koja je nadmašila predviđanja i navela da se drži planova o otkupu dionica tokom tri godine uprkos prijedlozima švicarske vlade koji bi povećali kapitalne zahtjeve.
Dionice ove, sada najveće švicarske banke veće su za osam posto i bile su na putu za najveći jednodnevni rast od marta 2023. godine, kada su vlasti Švicarske organizirale da UBS žurno preuzme Credit Suisse i spasi ga propadanja. Dionice banke skočile su gotovo 50 posto od spajanja.
Neto prihod banke u prvom tromjesečju, koji je s 1,8 milijardi dolara bio gotovo trostruko veći od predviđanja analitičara, označio je prvu tromjesečnu dobit UBS-a otkako je preuzeo Credit Suisse. To je bilo potaknuto smanjenjem troškova i jačanjem neosnovnih dijelova poslovanja koje je UBS naslijedio i želi izaći.
“Ovo je dokaz snage franšiza naših klijenata i napretka u našim integracijskim planovima”, rekao je izvršni direktor UBS-a Sergio Ermotti o rezultatima te naglasio da banka ostaje pri planovima otkupa za 2024., 2025. i 2026. godinu.
To uključuje plan ponovne kupovine do milijarde dolara dionica ove godine, kao i povećanje prošlogodišnje dividende od 0,70 dolara po dionici za srednji tinejdžerski postotak 2024. godine.
Dobit prije rezerviranja u osnovnim poslovima UBS-a bila je deset posto iznad očekivanja, dok su prihodi u upravljanju imovinom i investicijskom bankarstvu bili ispod predviđanja, rekli su analitičari RBC-a.
UBS je priopćio da je u prvom tromjesečju ostvario dodatnih milijardu dolara bruto uštede troškova, čime su ukupne uštede od spajanja porasle na pet milijardi dolara, prenose Financije hr. Cilj je ostvariti još 1,5 milijardi dolara uštede do kraja godine.
Ogranak za upravljanje imovinom ove banke također je izvijestio o 27 milijardi dolara neto nove imovine za prvi kvartal ove godine, u poređenju s 22 milijarde dolara za prethodna tri mjeseca.
Ulagači su pozorno pratili što bi čelnici UBS-a rekli o povratu novca, s otkupom i dividendom kao glavnim pokretačem rasta cijena dionica banaka u cijeloj Evropi prošle godine.
Švicarska vlada nedavno je predstavila planove za povećanje kapitalnih zahtjeva za banke koje se smatraju “prevelikima da bi propale”, izazivajući zabrinutost hoće li oni utjecati na sposobnost UBS-a da nagrađuje dioničare. Rukovoditelji UBS-a rekli su da imaju veliku zabrinutost u vezi s planovima.
Banka je, međutim, označila da bi niži volumen kreditiranja i depozita, kao i niže kamatne stope u Švicarskoj mogli utjecati na odjel banke za upravljanje imovinom.
Podsjećamo, historijski dogovor o spajanju dviju globalno sistemski važnih banaka zatvoren je prošlog juna, nakon čega su uslijedila dva kvartala gubitaka za UBS jer je apsorbirao Credit Suisse.
Spajanje glavnih matičnih kompanija trebalo bi biti pravno dovršeno 31. maja, a spajanje njihovih švicarskih podružnica u trećem kvartalu.
Očekuje se da će ova godina biti ključna za UBS budući da se bavi nekim zahtjevnijim fazama integracije kao što je kombiniranje zasebnih IT sustava i pravnih subjekata, migracija klijenata s Credit Suisse na UBS i smanjenje broja zaposlenih u bankama.
Zakon o neradnoj nedjelji stupa na snagu, ovo su upute za trgovce u FBiH
