Kako se inflacija smanjivala, a ekonomija omekšala, berzanski indeksi širom svijeta dostigli su rekordne vrijednosti, pri čemu su glavnu ulogu igrale akcije velikih tehnoloških kompanija.
Zlato je imalo izuzetnu godinu, dok je bitcoin ponovo bio izuzetno profitabilan.
Godina 2024. ostat će upamćena kao natprosječna godina na finansijskim tržištima. Naravno, bilo je izuzetaka (pariski CAC40 je prošle godine izgubio nekoliko procenata, evropske automobilske akcije su pale, a cijena nekada vodećeg proizvođača poluprovodnika, američkog Intela, pala je za gotovo 60 procenata). Ipak, gledajući u cjelini, investitori koji znaju kako da upravljaju diversifikovanim portfeljom ne bi trebalo da se žale. Ako su dodali malo zlata ili bitcoina kao “začin” – utoliko bolje. Učestvovali su i obveznici, naravno, u skladu sa svojim mogućnostima.
Globalni akcijski indeks MSCI World ostvario je rast od preko 20 procenata na godišnjem nivou. Njujorška berza ima sve veći udio (više od 70%), uglavnom zahvaljujući tehnološkim akcijama poput Applea, Nvidije, Microsofta i Mete. Wall Street, mjerjeno S&P 500 indeksom, skočio je za 26 procenata. Dobar rast zabilježen je i na drugim kontinentima. Uprkos svim problemima njemačke ekonomije, frankfurtski DAX je probio granicu od 20.000 poena, dok je japanski Nikkei već u prvim mjesecima godine oborio rekord iz 1989. Oba pomenuta indeksa prošle godine su porasla za oko 20 procenata. Krajem ljeta, čak se i Kina probudila uz najavljene domaće stimulativne mjere.
Rast berzanskih indeksa rezultat je i promjene u monetarnoj politici centralnih banaka. Nakon više od godinu dana držanja kamatnih stopa na najvišem nivou u više od dvije decenije (na 5,25%), Fed je tek u septembru započeo ciklus snižavanja, a zatim je do kraja godine smanjio stope za jedan procenat. Budući smjer nije jasno definisan – Fed prijeti smanjenjem kamata samo dva puta u 2025. godini, prenosi Bankar me. Naravno, bitcoin, koji je ove godine poskupio čak 125 procenata, takođe je igrao značajnu ulogu. Ipak, čini se da su brzi rast poslovanja kompanija koje se bave vještačkom inteligencijom i pobjeda Donalda Trumpa, koja je doprinijela rastu bitcoina iznad 100.000 dolara, više uticali na berzu nego Fed. S druge strane Atlantika, međutim, nije bilo mnogo radosti nakon 5. novembra – indeks STOXX 600 izgubio je oko tri procenta u posljednjem tromjesečju, što je najgori rezultat od drugog kvartala 2022. godine.
Bitcoin (sa rastom od 125% ove godine) imao je izvanrednu godinu, ne samo zahvaljujući Trumpu, koji čak vidi bitcoin kao dio američkih strateških rezervi. Početkom godine bitcoin je zvanično ušao na Wall Street, uz odobravanje američkih ETF-ova za spot cijenu bitcoina, dok ga veliki igrači poput asset menadžera BlackRocka preporučuju svakom investitoru, naravno, u malim količinama. Važan događaj bio je i četvrti “halving” u istoriji ove kriptovalute (prepolovljavanje nagrade za rudare), koji se dogodio u aprilu. Istorijski gledano, ovaj događaj uvijek prati značajan rast cijene.
Nije samo bitcoin imao sjajnu godinu; i akcije povezane s kriptoindustrijom bile su veoma tražene (iako je istina da su akcije rudara bitcoina osjetno pale posljednjih nedjelja). Posebno se izdvajaju akcije kompanije MicroStrategy, koja u svom bilansu akumulira bitcoine (ima ih već gotovo 450.000), a ove godine skočile su za čak 320 procenata. Ipak, oprez je neophodan, jer je očigledno da je entuzijazam bio pretjeran – u posljednjih mjesec i po dana došlo je do snažne korekcije ovih akcija. Cijena je pala za više od 45 procenata u odnosu na rekorde, iako bitcoin nije doživio tako dramatičan pad.
