Bitcoin pao 4,1 posto nakon neuspjeha zakona o kriptovalutama u Senatu
Vrijednost vodećih kriptoimovina jučer je pala nakon što Senat nije usvojio Zakon o jasnoći tržišta digitalne imovine, poznat kao CLARITY Act. Njime se nastoji uspostaviti savezni regulatorni okvir za digitalnu imovinu.
Zakonu se protive pojedini demokratski senatori, koji smatraju da su njegove odredbe preblage.
Za usvajanje CLARITY Acta u Senatu bilo je potrebno 60 glasova, ali je prijedlog odbijen rezultatom 49-50.
Bitcoin je jučer poslijepodne pao za 4,1 posto, na oko 75.000 dolara. Spustio se na najniži nivo u posljednjih pet trgovačkih dana. Ethereum je pao za više od 5 posto, na 2.397 dolara.
XRP je potonuo za 10,3 posto, dok je meme kriptovaluta DOGE pala za 5,6 posto, a Solana za više od 4 posto.
Neke digitalne imovine bile su pošteđene značajnijih gubitaka. Tether, Binance Coin i USD Coin pali su za samo djelić procenta.
Mala vjerovatnoća usvajanja
Prema platformi Polymarket, vjerovatnoća da će CLARITY Act do kraja godine postati zakon sada iznosi 7 posto. U ponedjeljak je iznosila 18 posto.
Nakon što jučer nije prošao, CLARITY Act morat će ponovo biti predložen Kongresu. To znači da je vrlo malo vjerovatno da će ponovo biti upućen zakonodavcima prije kraja godine, s obzirom na približavanje međuizbora za Kongres.
Ovim prijedlogom zakona kategoriziraju se digitalna imovina i određuje koji će ih savezni regulatorni organ nadzirati. Naprimjer, digitalnu imovinu poput Bitcoina nadzirala bi Komisija za trgovanje robnim terminskim ugovorima (CFTC), dok bi tokene koje kompanije izdaju radi prikupljanja kapitala nadzirala Komisija za vrijednosne papire i berze (SEC).
Zakon također uspostavlja okvir za izdavaoce stabilnih kriptovaluta, omogućavajući tradicionalnim bankama i kripto kompanijama da izdaju stabilne kriptovalute, poput Tethera, pod uslovom da ispune određene zahtjeve.
Prema zakonu, kripto berze morale bi odvojiti sredstva klijenata od sredstava kompanija. Također bi morale uspostaviti sisteme za praćenje kako bi spriječile manipulaciju tržištem i trgovanje na osnovu povlaštenih informacija.
Iako je cilj CLARITY Acta povećati državni nadzor nad kriptovalutama, mnoge kompanije iz sektora digitalne imovine podržale su zakon zbog veće legitimnosti i jasnih regulatornih granica koje bi donio.
Kompanije također smatraju da bi uspostavljanje takvog regulatornog okvira potaknulo veća institucionalna ulaganja. Ograničilo bi praksu takozvane regulacije putem prisile, koja se do sada često provodila kroz iznenadne tužbe SEC-a, prenosi SEEbiz.
Demokrati protiv zakona
Demokrati, uključujući senatoricu Elizabeth Warren iz Massachusettsa, kritikovali su CLARITY Act. Warren tvrdi da se njegove odredbe ne mogu učinkovito primijeniti protiv predsjednika Donalda Trumpa. Dodala je da zakon sadrži pravne praznine koje bi njemu i drugim zvaničnicima omogućile da ostvaruju korist od poslova povezanih s kriptovalutama.
Trump i njegova porodica imaju djelimično vlasništvo nad kompanijom World Liberty Financial. Kompanija prodaje digitalnu imovinu i stabilnu kriptovalutu vezanu za američki dolar pod nazivom USD1.