Novi paket od tri zakona iz hrvatskog sektora gradnje i prostornog planiranja službeno je stupio na snagu početkom godine, donoseći značajne promjene u načinu izdavanja građevinskih dozvola i upravljanja prostorom.
Najznačajnija promjena utječe na one koji planiraju graditi porodične kuće. Prema novom Zakonu o gradnji, dobivanje građevinske dozvole sada bi trebalo biti puno brže i jednostavnije.
Prema riječima Maria Todorića iz Hrvatske komore građevinskih inženjera i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, oko 90 posto građevinskih dozvola u Hrvatskoj odnosi se na porodične kuće.
„Za manje složene građevine, građevinska dozvola sada se može izdati isključivo na temelju početnog projekta“, rekao je Todorić za HRT, dodajući da će to značajno smanjiti administrativno opterećenje javnih tijela.
U mnogim slučajevima, dozvole će se sada izdavati u roku od 30 dana, što je veliko poboljšanje u usporedbi s prethodnim postupcima. Postupak dobivanja uporabne dozvole također je pojednostavljen.Istovremeno, zakon uvodi stroge kazne za prekršaje. Kazne za bespravnu gradnju mogu se kretati od 20.000 do 30.000 eura, što vlasti smatraju značajno smanjenjem bespravne gradnje.
Dok je Zakon o gradnji široko pozdravljen, Zakon o prostornom planiranju izazvao je još više rasprave.
Ministarstvo kaže da je zakon osmišljen kako bi se bolje zaštitio prostor i spriječio nekontrolirani razvoj. Jedna od ključnih promjena je uvođenje obveznih stručnih studija prije nego što se mogu izvršiti bilo kakve izmjene prostornih planova, piše Indikator ba.
„Ne može biti promjena prostornih planova bez prethodne pripreme stručne dokumentacije“, rekao je državni sekretar Tonči Glavinić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Još jedna važna promjena ima za cilj spriječiti nepotrebno širenje građevinskih zona, što će, prema mišljenju Ministarstva, bolje zaštititi prirodni i urbani okoliš Hrvatske.
Nakon 11 godina izbivanja, ponovno je uveden koncept okrupnjavanja gradskog zemljišta. Mjera je izazvala različite reakcije u stručnoj zajednici.
Hrvoje Vidović, predsjednik Odbora za urbanističko planiranje Hrvatske komore arhitekata, pozdravio je taj potez, rekavši da fragmentirano vlasništvo nad zemljištem dugo ograničava kvalitetno urbanističko planiranje.
„Bez okrupnjavanja urbanog zemljišta, mi smo zarobljenici kompliciranih katastarskih odnosa, a planovi ne mogu postići kvalitetu koju bi trebali“, rekao je Vidović. Međutim, i dalje postoji zabrinutost zbog centralizacije. Kritičari tvrde da neki procesi planiranja mogu zaobići lokalne vlasti, unatoč njihovom izravnom utjecaju na stanovnike.
„Sve prostorne intervencije na ovaj ili onaj način utječu na lokalne zajednice, no zakon daje previše ovlasti središnjim vlastima“, upozorio je Vidović.
Treći zakon u paketu usredotočuje se na energetsku učinkovitost u zgradama i uvodi ambiciozne klimatske ciljeve. Od 1. januara 2028. sve nove javne zgrade u Hrvatskoj moraju biti projektirane i izgrađene s nultom emisijom. Ovaj zahtjev proširit će se na sve nove privatne zgrade od 1. januara 2030. Osim toga, Ministarstvo je dužno do kraja godine pripremiti nacionalni plan energetske obnove zgrada, postavljajući smjer za buduće nadogradnje hrvatskom fondu zgrada.
Penny Plus slavi 30 godina rasta, povjerenja i uspjeha
