Svi kupuju zlato: Hoće li njegova cijena eksplodirati u narednih pet godina?

Neki analitičari čak smatraju da bi se vrijednost ovog plemenitog metala mogla udvostručiti u narednih pet godina. Ali koliko je takav scenarij zaista realan?

Cijena zlata posljednjih godina bilježi snažan rast. Uz kratkotrajne padove, trend je uglavnom bio usmjeren prema gore. Od 2020. godine vrijednost zlata porasla je sa oko 1.585 američkih dolara po unci na više od 4.500 dolara.

U idealnim okolnostima novac ne bi trebao gubiti vrijednost zbog inflacije, već bi kroz kamate trebao donositi dodatnu zaradu. Međutim, uz trenutno relativno niske kamatne stope, mnogi investitori traže sigurnije načine očuvanja imovine. Kao i ranije u kriznim periodima, pažnja se ponovo usmjerava prema plemenitim metalima, a veća potražnja dodatno podiže cijenu.

Analitičari Deutsche Banke navode da centralne banke širom svijeta sve intenzivnije kupuju zlato. Kina, Rusija, Indija i Turska, ali i druge zemlje u razvoju, povećavaju svoje zlatne rezerve. Zbog toga bi zlato do 2031. godine moglo dosegnuti cijenu od čak 8.000 dolara po unci, što bi značilo gotovo udvostručenje trenutne vrijednosti, smatraju njemački stručnjaci.

Novi faktor na tržištu: kriptovalute

Da bi se razumio današnji rast cijene zlata, potrebno je pogledati šta je dovelo do trenutne situacije.

Frank Schallenberger iz Landesbank Baden-Württemberg navodi nekoliko ključnih razloga: očekivanja smanjenja kamatnih stopa, slabljenje američkog dolara, snažnu kupovinu zlata od strane centralnih banaka, ali i povećanu potražnju za zlatnicima i polugama, prenosi SEEbiz.

Uz tradicionalne kupce pojavio se i novi faktor – kriptovalute. One se sve više razvijaju kao dodatna kategorija ulaganja i dio strategije diversifikacije imovine, što indirektno može dodatno povećati interes za zlato.

Michael Hsueh, analitičar Deutsche Bank Researcha, ističe razliku između stabilne i promjenjive potražnje. Centralne banke predstavljaju stabilne kupce koji dugoročno povećavaju svoje rezerve, dok privatni kupci, poput kupaca nakita, lakše mijenjaju odluke u zavisnosti od cijena.

Thomas Kulp iz DZ BANK-a smatra da su najveći pokretači rasta cijene zlata posljednjih godina bile geopolitičke neizvjesnosti. Zlato je ponovo dobilo status "sigurne luke" u vremenima kriza i globalnih rizika.

Da li je zlato i dalje sigurna investicija?

Zlato se tradicionalno smatra načinom očuvanja vrijednosti. Za razliku od novca, njegova količina je ograničena, ali cijena ipak može značajno oscilirati.

Frank Schallenberger smatra da ulaganje velikog dijela imovine u zlato nije najbolja strategija, ali da određeni udio može biti koristan.

"Ulaganje od pet do deset posto portfolija u zlato nije loša ideja jer može smanjiti oscilacije vrijednosti ulaganja", smatra on.

Michael Hsueh vjeruje da centralne banke zlato koriste kao zaštitu od inflacije, geopolitičkih rizika i kao način diversifikacije rezervi.

Thomas Kulp također smatra da zlato ostaje važna sigurna imovina, ali upozorava da njegova cijena može prolaziti kroz velike promjene i da investitori to moraju uzeti u obzir.

Prognoze nisu uvijek pouzdane

Svaka prognoza nosi određeni rizik, pa tako i ona vezana za cijenu zlata. Kada bi ekonomske prognoze uvijek bile tačne, bilo bi mnogo više bogatih investitora.

Frank Schallenberger ne vjeruje da će cijena zlata u narednih pet godina udvostručiti vrijednost.

Prema njegovom mišljenju, dosadašnji rast bio je posljedica velikih kupovina centralnih banaka i ulaganja u zlatne fondove, ali ti faktori trenutno gube snagu.

S druge strane, Michael Hsueh ostaje pri procjeni Deutsche Banke da bi povećanje zlatnih rezervi zemalja u razvoju moglo dugoročno gurati cijenu prema 8.000 dolara po unci.

Analitičar DZ BANK-a Thomas Kulp je umjereniji. On očekuje da bi cijena zlata u narednih 12 mjeseci mogla dosegnuti 5.000 dolara po unci, jer ključni faktori koji podupiru potražnju i dalje postoje.