Ukupno bogatstvo svjetskih milijardera poraslo je na rekordnih 18,3 biliona dolara, dok se napredak u smanjenju siromaštva zaustavlja, upozorava globalna humanitarna organizacija Oxfam u novom izvještaju objavljenom uoči Foruma u Davosu.
Bogatstvo milijardera naglo je poraslo i dostiglo istorijski maksimum od 18,3 biliona dolara, pri čemu superbogati sve češće koriste ekonomski uticaj kako bi osigurali političku i medijsku moć za sopstveni interes, navodi se u najnovijem izvještaju Oxfama.
Prema podacima iz izvještaja, broj milijardera je prošle godine premašio 3.000, a njihovo zajedničko bogatstvo poraslo je za 16 posto, odnosno 2,5 biliona dolara – tempo rasta koji daleko nadmašuje ekonomski napredak većine stanovništva.
Oxfam dodatno ističe da je bogatstvo milijardera od 2020. godine poraslo čak 81 odsto, ocjenjujući da je riječ o „izuzetno dobroj deceniji za milijardere“. Nasuprot tome, smanjenje siromaštva je usporilo, a globalni nivoi su „uglavnom tamo gdje su bili 2019. godine“.
Novac kao poluga političke i medijske moći
Izvještaj posebno upozorava da superbogati koriste kapital za jačanje političkog uticaja i kontrole nad medijima. Kao primjere navodi uključenost Elona Muska u američku administraciju početkom 2025. godine, vlasništvo Jeffa Bezosa nad listom The Washington Post, kao i preuzimanje francuske televizije CNews od strane milijardera Vinsenta Bollorea.
„Pretjerani uticaj koji superbogati imaju nad političarima, ekonomijama i medijima produbio je nejednakost i ozbiljno nas udaljio od borbe protiv siromaštva“, poručio je izvršni direktor Oxfama Amitabh Behar u izvještaju pod nazivom “Resisting the Rule of the Rich: Protecting Freedom from Billionaire Power” (“Odupiranje vladavini bogatih: Zaštita slobode od moći milijardera”).
Davos i rastući jaz
Oxfam tradicionalno objavljuje izvještaje o nejednakosti uoči godišnjeg zasjedanja Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davos, što čini svake godine još od 2014. Ovogodišnji skup, koji počinje u ponedjeljak, okupiće oko 65 šefova država i 850 izvršnih direktora, a među govornicima će biti i predsjednik SAD-a Donald Trump.
Behar upozorava da „sve veći jaz između bogatih i ostatka društva stvara opasan i neodrživ politički deficit“, dodajući da vlade često donose pogrešne odluke kako bi udovoljile elitama, dok istovremeno guše nezadovoljstvo građana zbog sve skupljeg i teže podnošljivog života.
Porezi, protesti i rezovi pomoći
U izvještaju se navodi i da je Trumpov „big beautiful bill“ iz 2025. godine donio dodatne poreske olakšice najbogatijima, pri čemu su građani sa godišnjim prihodima većim od milion dolara zabilježili oko tri posto rasta prihoda. Istovremeno, većina Amerikanaca više ne može da priušti ni „minimalni kvalitet života“, dok je oko 10 posto stanovništva SAD-a živjelo u siromaštvu tokom 2024. godine.
Oxfam poziva vlade da uvedu nacionalne planove za smanjenje nejednakosti, oporezuju superbogate kako bi se ograničila njihova moć i ojačaju „zaštitne zidove“ između politike i kapitala, uz snažniju zaštitu slobode izražavanja.
Izvještaj dolazi u trenutku rastuće globalne nestabilnosti: u Iranu je od početka protesta protiv dugotrajne ekonomske krize prošlog mjeseca ubijeno više od 2.500 ljudi, dok je prošle godine zabilježeno više od 140 značajnih antivladinih protesta u 68 zemalja, koje su vlasti „najčešće dočekale nasiljem“.
„Biti ekonomski siromašan stvara glad. Biti politički siromašan stvara bijes“, zaključio je Behar.
Posebno zabrinjava upozorenje da bogate zemlje režu razvojnu pomoć brže nego ikada, a da bi takvi potezi – uključujući zatvaranje USAIDa – mogli dovesti do dodatnih 14 miliona smrti do 2030. godine.
Konaković u Bahreinu: Fokus na jačanje ekonomske saradnje s BiH
Aerodrom Tuzla vrvi od putnika: Od marta kreće novih pet linija
