Na ovogodišnjoj svjetskoj listi konkurentnosti Međunarodnog instituta za razvoj (IMD), na prvom mjestu je Singapur, na drugom mjestu je Švicarska, a na trećem mjestu je Danska. Upravo je Danska tokom 2022. i 2023. bila na prvom mjestu.
Međutim, treće mjesto je i dalje dobra pozicija za državu u Evropi, u kojoj je konkurentnost jedna od ključnih tema. Šta je tajna danskog uspjeha? Na ovo pitanje je odgovorio zamjenik generalnog direktora Konfederacije danskog biznisa Thomas Bustrup.
Danska je razvila veoma fleksibilno tržište rada, za koji je Thomas rekao da je u posljednjih 100 godina izgrađen na povjerenju. Riječ je o modelu tržišta rada “fleksigurnost” koji podrazumijeva olakšano zapošljavanje i otpuštanje. S druge strane, mnoge države se protive mogućnosti lakog otpuštanja.
Mogućnost lakog otpuštanja se nije negativno odrazila na stopu zaposlenosti u Danskoj. Naime, prema Evropskom uredu za statistiku (Eurostat), stopa nezaposlenosti je u ovoj zemlji u oktobru iznosila 2,9 posto, što je znatno niže od prosječne stope nezaposlenosti na nivou Evropske unije, koja je u augustu iznosila 5,9 posto.
Sigurnost “fleksigurnosti” je u socijalnoj pomoći za nezaposlene. Naime, u Danskoj je uobičajno biti dio programa dobrovoljnog osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Oni koji su dio ovog programa mogu tražiti novčanu naknadu za nezaposlene u trajanju do dvije godine. Ta naknada u prosjeku iznosi 57 posto od posljednje plate, prenosi Bankar me. Međutim, Bustrup smatra da to nije dugoročno rješenje.
“‘Fleksibilnost’ podrazumijeva da često vrlo brzo pronađete novi posao”, ukazao je.
Zapravo, prema zvaničnim statističkim podacima iz maja, manje od 0,36 posto radnosposobnih je bilo nezaposleno 52 sedmice. Kako bi se održala zaposlenost, postoje aktivni programi tržišta rada (ALMP). Nadalje, dva posto radnosposobnih svake godine učestvuje u stručnoj obuci. Osim toga, Danska je lider i u čistoj energiji.
“Mnoge danske kompanije su izvrsne u tome, i to ne samo u posljednjih nekoliko godina, već u posljednjih 30 ili 40 godina. Danske kompanije su učinile mnogo u zelenoj tranziciji i time su postale popularne širom svijeta”, napomenuo je Bustrup.
Pouzdano snabdijevanje čistom energijom održava cijene energije stabilnima i manje osjetljivima na globalne promjene. Ono što je prijetnja jeste evropska regulativa.
“Teško je nastaviti biti lider na kontinentu koji ima mnogo izazova. Brzina i jednostavnost su veliki izazov i za danske kompanije”, naglasio je Bustrup.
Kako dodaje, traje predugo i previše je komplikovano, što znači da će danske kompanije tražiti da investiraju izvan Evrope.
