U savremenom digitalnom okruženju, u kojem dominiraju društvene mreže i sadržaj dostupan na jedan klik, kreatori sadržaja – popularno nazvani influenseri – više nisu samo pojedinci sa mobilnim telefonom i dobrim smislom za estetiku.
Oni su postali prepoznatljive poslovne jedinice, korporacije u malom, koje upravljaju sopstvenim brendovima, timovima, logistikom i prihodima koji se nerijetko mjere u milionima dolara.
Prema podacima platforme Influencer Marketing Hub, vrijednost globalnog tržišta influens marketinga procijenjena je na više od 24 milijarde dolara u 2024. godini, a predviđa se da će do 2030. dostići čak 250 milijardi dolara, uključujući prihod od sponzorstava, proizvoda, pretplata i digitalnih servisa. Influenseri više nisu “amaterski glasovi interneta”, već ozbiljni akteri tržišta koji konkurišu tradicionalnim medijima i brendovima.
Ko su novi digitalni magnati?
Među najpoznatijim imenima globalne kreativne ekonomije nalaze se:
MrBeast (Jimmy Donaldson) – YouTube zvijezda koja je pokrenula sopstveni lanac čokolade, brend hamburgera, produkcijsku kuću i fondaciju. Prema Forbesu, njegovi godišnji prihodi premašuju 82 miliona dolara.
Chiara Ferragni – italijanska modna influenserka koja je svoj blog pretvorila u brend vrijedan više od 40 miliona eura, uključujući liniju odjeće, kozmetike i strateških partnerstava s luksuznim brendovima.
Emma Chamberlain – koja je od vlogova prešla u sferu luksuzne mode, lansirala sopstveni brend kafe i postala ambasadorica brendova kao što su Louis Vuitton i Cartier.
Ovi pojedinci imaju menadžerske timove, pravne savjetnike, proizvodne lance, te sofisticirane analitičke alate za praćenje učinka i rasta publike, što ih čini poslovnim subjektima u punom smislu te riječi.
Profesionalizacija sadržaja
Više nije dovoljno samo objaviti sliku na Instagramu s atraktivnim opisom. Uspješni influenseri danas:
Prate trendove na TikToku i YouTubeu uz pomoć analitičara;
Imaju urednike, snimatelje i copywritere;
Koriste alate poput Canve, Notiona, Latera i Google Analyticsa za organizaciju i optimizaciju sadržaja;
Sklapaju ugovore s brendovima vrijedne stotine hiljada dolara, često uz obavezne KPI-jeve (ključne pokazatelje učinka).
U nekim slučajevima, influenseri čak i pokreću sopstvene investicione fondove – poput Addison Rae, koja je investirala u tehnološke startupe.
Utjecaj na tržište rada i potrošačko ponašanje
Influenseri oblikuju način na koji mlađe generacije kupuju, informišu se, glasaju, pa čak i biraju karijere. Anketa Morning Consulta iz 2024. godine pokazuje da 1 od 4 tinejdžera u SAD-u želi postati kreator sadržaja, prije nego ljekar, advokat ili inženjer.
Ujedno, kreatori često zamjenjuju tradicione PR i marketing agencije, jer imaju direktnu vezu s publikom i veću stopu angažmana. Kompanije danas planiraju budžete tako da uključuju kampanje s influenserima uz jednaku ozbiljnost kao televizijsko oglašavanje.
Regulacija i odgovornost
Rastući utjecaj donosi i odgovornost. U brojnim državama – uključujući SAD, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo – uvedeni su zakoni koji nalažu da se sponzorisani sadržaji jasno označe. Također, utvrđeni su standardi koji se odnose na zaštitu maloljetne publike, reklamiranje lijekova i dodataka ishrani, te upravljanje podacima korisnika.
Balkan: još u povoju, ali s potencijalom
Na prostoru Zapadnog Balkana, iako je kreativna ekonomija još uvijek u razvoju, pojavljivanje mikro-influensera (do 50.000 pratilaca) u nišama kao što su eko-proizvodi, zanatska radinost, putovanja i roditeljstvo, pokazuje da i manje sredine mogu stvoriti održive digitalne biznise.
Kreativna ekonomija, predvođena influenserima, ulazi u fazu strukturiranosti, odgovornosti i skalabilnosti. Oni više nisu samo pojedinci koji objavljuju sadržaj – već lideri novih digitalnih korporacija koje redefinišu komunikaciju, prodaju i vrijednosti.
Za one koji žele ući u ovu industriju – ključno je razumjeti da uspjeh ne dolazi samo s harizmom, već sa znanjem, strategijom i poslovnom disciplinom.
