Mobing na radnom mjestu: Kako prepoznati kada sukob postaje zlostavljanje

Stručnjaci objašnjavaju kako prepoznati razliku između običnog sukoba i zlostavljanja na radu, šta učiniti u slučaju sumnje na mobing te zašto su dobra komunikacija i postavljanje jasnih granica važni za prevenciju.

Na poslu provodimo veliki dio dana, pa odnosi s kolegama i nadređenima često u velikoj mjeri određuju kako ćemo se osjećati na radnom mjestu. Nesuglasice i različita mišljenja su neizbježni, ali kada konflikt preraste u kontinuirani pritisak, govorimo o ozbiljnom problemu.

Konsultantica za poslovnu komunikaciju Lela Saković, gostujući u emisiji Prvog programa Radio Beograda „Jutro je“, istakla je da konfliktno okruženje ne mora nužno značiti da postoji mobing, ali predstavlja pogodno tlo za njegovo nastajanje.

– Konfliktno okruženje ne mora obavezno značiti i postojanje mobinga, ali je, s druge strane, idealan prostor da do mobinga dođe. Tu se vrlo često javlja sindrom kuhane žabe – navela je Saković.

Razlika između običnog konflikta i mobinga

Prema njenim riječima, mobing se prepoznaje po tome što se ponašanje ponavlja, odnosno što je riječ o učestalom i usmjerenom negativnom ponašanju prema jednoj ili više osoba.

Cilj takvog ponašanja može biti da se osoba izoluje iz radnog okruženja i navede da napusti posao.

Stručnjaci motive za ovakvo ponašanje vide u velikoj konkurenciji, a mobing se može pojaviti u različitim oblicima:

Horizontalni mobing javlja se među kolegama zbog konkurencije i netrpeljivosti.
Vertikalni mobing nastaje kada rukovodilac želi diskreditovati zaposlenika jer mu ne odgovara ili, u obrnutom slučaju, kada je negativno ponašanje zaposlenika usmjereno prema rukovodiocu.
Strateški mobing predstavlja situaciju u kojoj kompanija želi smanjiti broj zaposlenih bez isplate otpremnina, tako što ih različitim pritiscima navodi da sami daju otkaz.

Advokat Nikola Gvojić naglasio je da zlostavljanje na radu ipak nije pravilo i da se događa izuzetno, posebno kada poslodavac na pravilan način uredi radne obaveze, prava i pravila.

– Čini mi se da je ova tema otišla u smjeru u kojem se zlostavljanje predstavlja kao pravilo. Ono nije pravilo, već se događa izuzetno – istakao je Gvojić.

Šta učiniti kada sumnjate na zlostavljanje?

Kada zaposlenik posumnja da trpi mobing, Gvojić savjetuje da prvi korak bude direktan razgovor s osobom čije ponašanje izaziva problem.

– Potrebno je da uradi ono što bi svako uradio u takvoj situaciji, a to je da se obrati osobi koja je izvor takvog ponašanja i jasno joj kaže: „Meni ovo smeta, zlostavljaš me i uznemiravaš. Molim te, prestani“ – objasnio je Gvojić.

Ukoliko se stanje ne promijeni, naredni koraci uključuju provjeru da li se sporno ponašanje može pravno okarakterisati kao mobing, prikupljanje dokaza i obraćanje osobi zaduženoj za podršku zaposlenicima kod poslodavca, poput osobe zadužene za sigurnost i zdravlje na radu ili predstavnika sindikata.

Nakon toga moguće je formalno pokrenuti postupak kod poslodavca ili pred sudom.

Problemi u praksi i strah od gubitka posla

Gvojić je ukazao i na probleme u praksi, prije svega na dugotrajnost sudskih postupaka.

Lela Saković naglasila je da se u najrazvijenijim evropskim zemljama bilježi najveći broj prijava mobinga, prvenstveno zbog veće svijesti zaposlenika i manjeg straha od posljedica. Posebno je istakla važnost jačanja samopouzdanja.

– Šta je najgore što se može dogoditi? Možda ćemo ostati bez posla, ali pronaći ćemo drugi, a sunce neće prestati izlaziti svakog jutra – poručila je Saković.

Značaj komunikacije i prevencije

Govoreći o poslovnoj komunikaciji, Saković je istakla da ljudi danas sve teže slušaju jedni druge te da se mnogi konflikti mogu spriječiti boljim delegiranjem zadataka i razvijanjem vještina nenasilne komunikacije.

Kada do konflikta dođe, potrebno je usmjeriti se na rješavanje konkretnog problema, a ne na ličnost sagovornika.

Važni su i priprema za različite okolnosti u radnom okruženju te uvježbavanje postavljanja jasnih granica mirnim tonom.