Na današnji dan puštena u promet pruga Šamac–Sarajevo: Gradilo je 211.000 ljudi
Na današnji dan, 17. novembra 1947. godine, zvanično je puštena u promet željeznička pruga Šamac–Sarajevo, jedan od najvećih infrastrukturnih poduhvata u poslijeratnoj Jugoslaviji.
Izgradnja ove trase, duge 242 kilometra, trajala je svega nešto više od sedam mjeseci. Radovi su počeli 1. aprila, a završeni su 15. novembra 1947. godine, što se smatra jednim od najznačajnijih primjera masovne radne mobilizacije tog vremena.
Tokom izgradnje položeno je ukupno 302 kilometra kolosijeka i ugrađeno 288 skretnica. Željeznička trasa obuhvatala je devet tunela, 17 mostova, među kojima je 14 prelazilo preko rijeke Bosne, kao i više od stotinu pratećih objekata i željezničkih stanica. Na ovom velikom gradilištu angažovano je 170 inženjera, 157 tehničara i približno 6.000 drugih stručnih radnika.
Posebno obilježje projekta bilo je učešće omladinskih radnih brigada iz različitih dijelova tadašnje Jugoslavije, ali i dobrovoljaca iz inostranstva. Pruga je tako postala simbol omladinskog rada i zajedništva. U njenoj izgradnji učestvovalo je više od 211.000 brigadira, organizovanih u 887 omladinskih radnih brigada.
Kako bi se radovi odvijali bez prekida, gradilište je funkcionisalo u tri smjene, uz precizno organizovane dolaske i odlaske brigada. Takav sistem omogućio je kontinuiran rad i ravnomjerno izvođenje građevinskih zadataka duž cijele trase.
Među učesnicima su bili i dobrovoljci iz brojnih evropskih zemalja, uključujući Poljsku, Čehoslovačku, Bugarsku, Grčku, Rumuniju, Mađarsku, Englesku, Italiju, Francusku, Dansku i Švedsku. Međunarodno učešće dodatno je učvrstilo značaj ovog projekta kao simbola solidarnosti i zajedničkog doprinosa obnovi zemlje nakon Drugog svjetskog rata.
Izgradnju pruge pratile su i parole koje su ostale zapamćene kao dio tog perioda: „Mi gradimo prugu – pruga gradi nas“, „Šamac-Sarajevo, to je naša meta, izgraditi prugu još ovoga ljeta“ i „Šamac-Sarajevo, to je naša dika, izgraditi prugu sve do Dubrovnika“.
Gotovo osam decenija nakon puštanja u promet, željeznička veza između Šamca i Sarajeva zadržava infrastrukturni značaj. Njena trasa dio je šire željezničke mreže koja povezuje različite dijelove Bosne i Hercegovine, dok se u regionalnom kontekstu povezuje s pravcem Panevropskog koridora Vc, koji vodi od Budimpešte, preko Osijeka i Sarajeva, do luke Ploče.