Netflix - 25. godišnjica u znaku promjena

Serijama poput „House of Cards“ video-platforma Netflix je osvojila stotine milijuna korisnika i revolucionirala industriju zabave. No na 25. rođendan, video-servis se nalazi na prekretnici.

Ono što je 29. 8. prije 25 godina počelo kao klasična online-videoteka koja DVD-ove poštom šalje na adrese korisnika, pretvorilo se u međuvremenu u najveću online video-platformu na svijetu s preko 221 milion korisnika. No svoj 25. rođendan Netflix slavi u sjeni mnogih briga.

Usporeni rast

U prvoj polovici ove godine, kompanija iz Los Gatosa južno od San Francisca, je izgubila preko milion pretplatnika. Joe Flint, medijski novinar Wall Street Journala za to ima objašnjenje: „Dok su druge video-platforme još u fazi neprekidnog rasta, Netflix je došao u fazu odrastanja i zrelosti u kojoj rast više nije razumljiv sam po sebi." I suosnivač i predsjednik poslovnog odbora Netflixa Reed Hastings ima spremno objašnjenje za pad broja pretplatnika.„Mi smo već prilično prisutni na tržištu i u kombinaciji s jakom konkurencijom je to razlog za manje pretplatnika i slabiji rast", smatra Hastings.

Dugi niz godina je kompanija iz Silicijske doline svoje ulagače uspjela uvjeriti u to da točno zna kakve sadržaje njezina publika želi. No upravo taj poznati osjećaj koji je publici diljem svijeta podario sadržaje poput serije „Kuća karata" ili filmova poput „Irca" Marina Scorsesea, ne funkcionira uvijek. Netflix ulaže preko 20 milijardi dolara godišnje u produkciju serija, filmova i dokumentaraca. I to ne samo u Hollywoodu. Kako bi se prilagodio velikim tržištima, Netflix ulaže i u sadržaje namijenjene isključivo francuskom, njemačkom ili indijskom tržištu. No ti sadržaji se ne mogu uvijek prodati i publici na drugim tržištima. Daljnji problem Netflixa je isključivo oslanjanje na pretplate. I to bi se sada trebalo promijeniti.

Reklame više nisu tabu

„Reklame su kod Netflixa od početka bile tabu-tema. Polazilo se od toga da pretplatnici ne žele reklame usred filmova kao što je to slučaj kod komercijalne free televizije", kaže Flint. No upravo to bi se sada trebalo promijeniti. Netflix, prema informacijama medija u SAD-u, namjerava uvesti znatno povoljniju pretplatu (ispod 10 eura) za kanale s reklamama. No tu postoji jedan problem: mnogi sadržaji koji se trenutno prikazuju na Netflixu uopće ne sadrže mogućnost ubacivanja reklama u programe. Ugovori s divovima poput Sony Universala ili Warner Brothersa bi se trebali temeljito promijeniti no ta promjena ugovora bi Netflix mogla skupo stajati. Procjenjuje se da će i pretplate potpuno lišene reklama biti osjetno skuplje nego do sada.

Lov na sekundarne korisnike

Druga velika promjena, koja pokazuje da 25-godišnjak počinje drugačije razmišljati o svojoj poslovnoj filozofiji, je i lov za „polulegalnim" korisnicima, dakle onima koji nisu pretplaćeni, ali koji imaju pristup sadržajima zbog toga što im je netko dao lozinku. Procjenjuje se da je takvih „sekundarnih" korisnika preko 100 milijuna. Nositelji pretplate bi uskoro mogli biti suočeni s višim računima ako se otkrije da su trećima ustupili pristup. Sve to bi moglo sadašnje, ali i buduće korisnike odvratiti od Netflixa i otjerati ih konkurenciji koja je, posebice na domaćem tržištu, vrlo jaka. „Netflix mora biti vrlo oprezan kako ne bi otjerao korisnike", smatra Simon Baker iz financijskog instituta Societe Generale.

Netflix se polako oprašta i od jednog drugog zaštitnog znaka, objavljivanja kompletnih sezona serija odjednom što je dovelo do popularnosti tzv. „Binge Watchinga" tj. gledanja svih epizoda odjednom. Tako su posljednje sezone popularnih serija poput „Stranger Things" ili „Better Call Saul" korisnicima bile već puštane epizodu po epizodnu „na kapaljku".

(DW)