Meta i ostali imaju godinu dana da regulišu starosnu provjeru društvenih profila u Australiji

U australijskom parlamentu je usvojeno na desetine novih zakona po ubrzanom postupku na poslednjem zasjedanju parlamenta za ovu kalendarsku godinu. Jedini zakon koji je dobio nešto vremena za raspravu bila je zabrana korištenja društvenih mreža za decu mlađu od 16 godina.

Ovaj zakon, koji su liberali donijeli uz podršku većeg dela opozicije, prvi te vrste u svijetu, stupit će na snagu za tačno godinu dana, a do tada će se kompanijama koje su vlasnici društvenih mreža dati vrijeme da pronađu najefikasnije načine za starosnu provjeru i sprovođenje zabrane. Zakon predviđa veoma stroge kazne za platforme koje ne budu sprovodile propise, koje će se kretati čak i do 50 miliona dolara.

Prema novom zakonu, tehnološke kompanije biće u obavezi da preduzmu "razumne korake", kako se navodi, da spriječe korisnike ispod 16 godina starosti da pristupe društvenim medijima kao što su Snapchat, Tiktok, Facebook, Instagram.

Savezni premijer Entoni Albaneze nazvao je zabranu društvenih mreža za decu pravim potezom njegove vlade i istakao da se radi o vodećem potezu u svijetu da se osigura da kompanije koje su vlasnici ispune svoju društvenu odgovornost. Mreže nanose štetu našoj djeci, a od sada kao direktan rezultat našeg zakona koji je prošao kroz parlament, roditelji mogu da vode drugačiju diskusiju sa mladima - rekao je premijer.

Mnogi građani smatraju da je ovaj zakon nejasan i da bi zabrana mogla da stvori generaciju tinejdžera koji će biti tehnološki pismeniji u zaobilaženju propisa korišćenjem lažnih godina i identifikacija kao i da neće postići željene efekte, prenosi Ekapija.

Iako je zakon usvojen, još nije poznato kako će zabrana funkcionisati u praksi. Provjera ličnih dokumenata i tehnologija za prepoznavanje lica samo su neki od mogućih načina za starosnu verifikaciju koja bi uključili i odrasle. Međutim, postavlja se i pitanje da li će ovo zaista riješiti problem mračne strane digitalnog svijeta. Nije precizirano ni to na koje kompanije će se zakon primjenjivati, sem onih koje su pomenute u debati.

Kompanije-vlasnici društvenih mreža kritikovale su ovaj zakon australijske vlade. U Meti, matičnoj kompaniji Facebooka i Instagrama, kažu da, iako poštuju zakone koje je doneo australijski parlament, takođe smatraju da nedostaju dokazi o vezi između mentalnog zdravlja i društvenih mreža.

Sa platforme Tiktok poručili su da će vlada morati da blisko sarađuje sa digitalnom industrijom kako bi riješila probleme za koje oni tvrde da su nastali usled ubrzanog procesa donošenja zakona. Portparol Tiktoka rekao je dan po donošenju zakona da je proces bio ubrzan i da rizikuje da dovede djecu u još veću opasnost.

- Razočarani smo što je australijska vlada ignorisala savjete mnogih stručnjaka za mentalno zdravlje, bezbjednost na mreži i zastupnike mladih koji su se oštro protivili zabrani - dodao je on.

Vijest da je Australija donela ovakav zakon pokrenula je debatu o tome da li bi slične mjere mogle da funkcionišu i u drugim zemljama. Tako je britanski sekretar za tehnologiju prošle sedmice nagovijestio sličan potez, ali je rekao da će najprije sačekati rezultate daljih istraživanja.

Druge države u svijetu imaju propise da deca imaju ograničen pristup društvenim medijima bez nadzora roditelja, a Australija je uvela jedno od najstrožih ograničenja. Poređenja radi, u nekim zemljama poput Francuske i nekih američkih država postoje zakoni za ograničavanje pristupa maloljetnicima bez dozvole roditelja, dok je zabrana u Australiji apsolutna. Sličan propis potpune zabrana za mlađe od 14 godina postoji na Floridi, ali se osporava na sudu iz razloga slobode govora.