Chrome, Edge i Firefox nakon instalacije često ostaju na podrazumijevanim podešavanjima, koja korisnicima nude praktičnost, ali istovremeno mogu povećati praćenje aktivnosti i prikupljanje podataka.
Stručnjaci zato savjetuju da se odmah blokiraju neželjena obavještenja i automatsko pokretanje video-sadržaja, jer se takve funkcije sve češće zloupotrebljavaju za spam, lažne oglase i sumnjive promocije.
Posebno se preporučuje blokiranje reklamnih tragača i kolačića trećih strana, opcija koju Chrome omogućava u podešavanjima privatnosti, dok Microsoft Edge nudi više nivoa zaštite od praćenja, uključujući režime "Balanced" i "Strict".
Mozilla u Firefoxu dodatno podržava Global Privacy Control, signal kojim korisnik web-stranicama poručuje da ne želi prodaju ili dijeljenje podataka o pretraživanju.
Lozinke i rad u pozadini
Važan korak je i ograničavanje sinhronizacije i telemetrije, jer prijava na Google, Microsoft ili Firefox nalog može dovesti do čuvanja istorije, otvorenih kartica i lozinki u oblaku.
Korisnicima se savjetuje da pažljivo provjere šta se sinhronizuje, a da posebno isključe opcije koje šalju statistiku korištenja, rezultate pretrage ili sadržaj obrazaca na servere kompanija.
Ugrađeni menadžeri lozinki jesu praktični, ali bi ih trebalo zaštititi dodatnom provjerom identiteta, poput Windows Hello prijave, PIN-a, otiska prsta ili glavne lozinke.
Za korisnike kojima je bezbjednost prioritet, preporučuje se korišćenje specijalizovanih servisa kao što su Bitwarden ili 1Password, koji nude naprednije opcije zaštite.
Na kraju, Chrome i Edge treba podesiti tako da ne nastavljaju rad u pozadini nakon zatvaranja prozora, jer takvi procesi troše memoriju, opterećuju računar i skraćuju trajanje baterije na laptopima, navodi "PCworld".
Afera Glovo: Milionski dugovi i rad na crno, uključuje se POSKOK
Dio radnika Nove Željezare Zenica stupio u radnički neposluh
