Najviši antimonopolski zvaničnici Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država odlučili su da zatraže od suda da primora Google (odnosno krovnu kompaniju Alphabet) da proda svoj Chrome pretraživač, što bi predstavljalo historijski udar na jednu od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija.
Ministarstvo pravde SAD će tražiti od sudije, koji je u augustu presudio da je Google nezakonito monopolizovao tržište internet pretrage, da zahteva primjenu adekvatnih mjera vezanih za veštačku inteligenciju i kompanijin operativni sistem za pametne telefone Android, piše Bloomberg.
Antimonopolski zvaničnici, zajedno sa nekoliko država koje su se pridružile slučaju, takođe planiraju da preporuče u srijedu da savezni sudija Amit Mehta nametne uslove za licenciranje podataka.
Ako Mehta prihvati te prijedloge, oni imaju potencijal da preoblikuju tržište online pretrage i rastuću industriju vještačke inteligencije. Slučaj je podnet pod prvom Trumpovom administracijom i nastavljen pod predsednikom Joe Bidenom. To je najagresivniji pokušaj da se obuzda ogromna tehnološka kompanija otkako je Washington bezuspješno pokušao da razbije korporaciju Microsoft prije dvije decenije.
Posjedovanje najpopularnijeg web pretraživača na svetu ključno je za Google-ovo poslovanje sa oglasima. Kompanija je u mogućnosti da vidi aktivnosti prijavljenih korisnika i koristi te podatke za efikasnije ciljanje promocija, koje stvaraju najveći dio njenog prihoda.
Google također koristi Chrome da usmeri korisnike na svoj vodeći AI proizvod, Gemini, koji ima potencijal da evoluira od chatbota do digitalnog asistenta koji prati korisnike širom interneta.
Google-ova potpredsjednica za regulatorna pitanja rekla je da Ministarstvo pravde "nastavlja da gura radikalnu agendu koja prevazilazi pravna pitanja u ovom slučaju". Ona je dodala da bi "vlada mogla da naškodi potrošačima, programerima i američkom tehnološkom rukovodstvu upravo u trenutku kada je to najpotrebnije".
Akcije Google-a su pale za 1,8 posto na 172,16 dolara u kasnom trgovanju nakon poslednjeg berzanskog dana. Inače su ove godine porasle za 25 posto.
Direktor GIKIL-a podnio ostavku
Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja
