Sve veća upotreba umjetne inteligencije u radnom okruženju za ponekad monotonne i teške poslove poput dokumentacije, analize, izvještavanja, programiranja, oslobađa radnike za kreativne zadatke.
Kreativna industrija obuhvata devet sektora: arhitekturu, knjige i izdavaštvo, dizajn, filmsku industriju, scenske umjetnosti, muzičku industriju, radio i TV, softver i gejming, te marketing.
Gotovo petina bečkih firmi, oko 19.000, pripada kreativnoj industriji, zapošljavajući oko 71.300 osoba i ostvarujući prihod od 12,7 milijardi eura. Marketing sektor upošljava oko 13.100, a sektor izdavaštva 10.000 osoba. Softver i gejming sektor ukupno ima oko 23.000 uposlenih. Primjetan je postepeni rast kreativnog sektora tokom posljednjih godina, što se odražava u povećanju zaposlenosti od 10 posto između 2020. i 2022. godine. Softver i gejming su najjači segment kreativnog sektora, a softverske i gejming firme su čak i tokom vrhunca pandemije ostvarile rast. Ovaj dio kreativnog sektora je u istom periodu ostvario rast od 18 posto.
Saradnja s obrazovnim institucijama, poput Tehničkog univerziteta u Beču, gdje se nude studijski programi za dizajn i produkciju igara, je veoma bliska. Obzirom da je Beč prepoznao nedostatak radne snage u ovom sektoru, Bečka privredna komora planira osnovati stručnju srednju školu sa naglaskom na digitalno stvaralaštvo.
Bečki sektor softvera i igara bilježi sve veći postotak akademika, a prosječna dob zaposlenih je jako niska. Čak dvije trećine zaposlenih imaju manje od 34 godine.
Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja
U kojem kantonu su najveće plate i koja su zanimanja najplaćenija
