Udruženje potrošača Kantona Sarajevo do sada nije imalo pritužbi na poslovanje u avio saobraćaju, a jedan od razloga je to, kako smatraju u ovom Udruženju, što su u pitanju uglavnom strane kompanije koje pružaju te usluge, pa i ako ne budu zadovoljni, potrošači svoja prava traže na drugoj adresi.
Slične slučajeve smo imali kod propusta u davanju usluga kod turističkih aranžmana, gdje u više situacija, potrošačima nije pružena adekvatna i usluga koja je oglašavana prije sklapanja samog aranžmana, kazali su Feni u Udruženju potrošača KS.
Dodaju da su u toku najmanje dva sudska procesa u kojima se prava potrošača ostvaruju na taj način, putem suda.
Iz Udruženja potrošača KS pozivaju potrošače da im se obrate ukoliko smatraju da su im ugrožena prava, kako bi mogli dobiti adekvatan savjet.
Na upit kakva prava imaju putnici u slučaju da let kasni ili je polijetanje aviona odloženo na određeno vreme zbog neplaniranih okolnosti i šta mogu poduzeti ako se nađu u takvoj situaciji, agenciji Fena su iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH (IOZZPUBiH) odgovorili da su "prava putnika i s tim u vezi odgovornost zračnog operatera regulirana odredbama Zakona o obligacionim odnosima u civilnom vazduhoplovstvu Bosne i Hercegovine i on se odnosi na sve putnike koji putuju s aerodroma iz BiH na aerodrome u EU, odnosno potpisnice ECAA, i obratno".
Tim zakonom se propisuje nadležnost Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH u slučaju žalbi putnika. Prema Zakonu o obligacionim odnosima u civilnom vazduhoplovstvu BiH, operater je odgovoran za štetu prema putniku uzrokovanu kašnjenjem, kažu u IOZZPUBiH.
Naglašavaju da "avio kompanije nemaju obavezu prema putnicima u smislu nadoknade štete uzrokovane kašnjenjem ako se dokaže da je avio kompanija, odnosno njeni službenici preduzeli sve mjere koje su realno mogli preduzeti da bi se šteta izbjegla ili ako se pak dokaže da je šteta uzrokovana ili je njenom nastanku doprinijela namjera, nepažnja ili propust putnika koji zahtjeva naknadu štete avio kompanija se oslobađa od obaveze prema konkretnom putniku".
Zakonom o obligacionim odnosima u civilnom vazduhoplovstvu BiH su regulisane obaveze avio kompanija prema putnicima i to ovisno od vremena kašnjenja i dužine trajanja leta.
Tako u slučaju da zračni operater očekuje da će određeni let kasniti u odnosu na predviđeno vrijeme polijetanja i to dva sata ili više u slučaju letova od 1.500 km ili manje, ili pak tri sata i više u slučaju letova unutar ECAA dužine od 1.500 i 3.500 km, ili četiri sata u slučaju letova koji se ne odnose na naprijed navedenu kilometražu, zračni operater će putnicima ponuditi pomoć, odnosno zbrinuti putnike u smislu obroka i osvježenja u nekom razumnom odnosu prema vremenu čekanja ili hotelski smještaj kada je nužno zadržati se tokom jedne i više noći ili kad je nužno zadržati se duže nego je to putnik planirao, pojašanjavaju iz IOZZPUBiH.
Pored navedenog putnicima će biti ponuđena dva besplatna telefonska poziva ili korištenje faksa ili emaila.
Onim putnicima na linijama gdje se predviđa kašnjenje u trajanju od najmanje četiri sata bit će ponuđeno da izaberu povrat novca u roku od sedam dana ili preusmjeravanje.
Također, u svemu posebna pažnja će biti posvećena putnicima sa smanjenom pokretnošću i osobama u njihovoj pratnji.
iz IOZZPUBiH kažu da "putnici imaju pravo na nadoknadu u iznosu od 250 eura za sve letove od 1.500 km ili manje, odnosno 400 eura za letove unutar područja ECAA, zatim letove dužine od preko 1.500 km i za sve druge letove između 1.500 i 3.500km, odnosno 600 eura za sve letove koje se ne odnose na navedene".
Osnova za utvrđivanje nadoknade je posljednje odredište na kojem je uskraćeno ukrcavanje i otkazivanje izazvati kašnjenje putnika u odnosu na predviđeno vrijeme. U slučaju da se putnicima ponudi preusmjeravanje alternativnim letom do odredišta operativni avioprevoznik može za 50 posto umanjiti iznos naprijed navedene nadoknade.
Iz IOZZPUBiH naglašavaju da je "u slučaju kašnjenja putnika zračni operater odgovoran prema putniku osim ako je preduzeo sve mjere kako bi izbjegao štetu".
U slučaju oštećenja prtljaga, putnici se se mogu obratiti zračnom operateru. Ukoliko zračni operater prizna gubitak prtljaga ili ako predani prtljag nije stigao nakon 21 dan od kad je trebao da stigne putnik ima pravo na nadoknadu štete u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima u civilnom vazduhoplovstvu. U slučaju registriranog prtljaga zračni operater je odgovoran čak i ako nije kriv, osim ako je prtljag bio neispravan. U slučaju onog prtljaga koji nije registriran tada je operater odgovoran samo ako je kriv, kažu u IOZZPUBiH.
Obaveza zračnog operatera odnosno aviokompanije jeste da na prijavnici bude postavljeno i jasno vidljivo putnicima čitljivo obavještenje u slučaju da im je uskraćeno ukrcavanje, odnosno let otkazan.
Biznis.ba / FENA
