Direktor Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović učestvovao je na Samitu guvernera, ministara finansija i direktora poreznih uprava regiona, koji je u periodu od 14-15. juna 2019. godine organizovan u Bečićima od strane sedmičnih informativnih novina NIN i Savez ekonomista Srbije, uz institucionalno pokroviteljstvo Centralne banke Crne Gore, Ministarstva finansija i Poreske uprave Crne Gore.
Tema samita je bila „Finansijska i monetarna stabilnost regiona u uslovima usporenog privrednog rasta u evrozoni“.
Panel direktora poreznih uprava posvećen je postignutim i neophodnim reformama poreznih uprava i stalnoj borbi protiv sive ekonomije. Ovom panelu prethodili su paneli guvernera centralnih banaka i ministara finansija, kao i panel posvećen inovacijama u oblasti elektronskog plaćanja.
Samitu je prisustvovao i regionalni porezni savjetnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), za Zapadni Balkan Pekka Ruuhonen, koji je naglasio da sve porezne administracija u regionu imaju veliku potrebu za brzim kadrovskim promijenama, a koje su uslov za prilagođavanje novim svjetskim trendovima.
Direktor Isović je istaknuo da BiH ima složenu ustavnu strukturu, a time i složenu poreznu administraciju tj. 4 porezne uprave. Ovaj problem složenosti se može nadomjestiti željom i voljom za saradnju i profesionalnim radom ovih uprava, jer kad postoji želja i volja uvijek se pronađe način da se prevaziđu određeni nedostaci i slabosti. Ukazao je da između sve četiri porezne uprave u BiH postoji zavidan nivo saradnje i da se već duže vremena vrši razmjena informacija između uprava, ali da je problem ovih informacija što se one dobijaju nakon što se obave transakcije.
Kada je u pitanju reforma Porezne uprave Federacije BiH naglasio je da ona nije provedena u statusnom i organizacionom smislu, jer nisu provedene reforme koje je predložio MMF, a Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na prijedlog Federalnog ministarstva finansija donosi Vlada Federacije BiH i već dugo vremena na snazi je stari pravilnik.
Međutim, ukazao je da je Uprava u skladu sa postojećim pravnim okvirom provela funkcionalu reformu tj. značajno je promjenila svoj način rada, čemu je prethodila detaljna analiza svih procesa rada nakon čega su postavljeni novi strateški ciljevi od kojih je prvi da uprava postane pravedna, racionalna, efikasna, transparetna i poštovana institucija, a da se porezi obračunavaju prema ekonomskoj snazi obveznika.
Ukazao je da se u posljednje tri godine razvija koncept dobrovoljnog prijavljivanja i plaćanja poreznih obaveza i razvoja partnerskog odnosa sa poreznim obveznicima.
Promjenjen je koncept izvještavanja i inspekcijskog nadzora, informacioni sistem je unaprijeđen, a konstantno se potiče sinergija sa drugim kontrolnim organima i šalju jasne i snažne poruke poreznim obveznicima da ćemo na sve načine pomagati obveznike koji pokazuju namjeru i žele da izvršavaju svoje porezne obaveze, a biti odlučni za preduzimanje svih mjera prema onima koji svoje obaveze žele izbjeći i usmjeriti ih na zakonito postupanje.
Ukazali smo i računovodstvenoj profesiji da njihova odgovornost nije isključivo u tome da se zadovolje potrebe pojedinačnog poslodavca, nego da postupaju u skladu s važećim propisima i da se suzdrže od bilo kojeg postupanja koje može štetiti javnom interesu i biti diskreditirajuće za računovodstvenu i revizorsku profesiju. Otvorili smo besplatne info linije za građane da uz punu diskreciju mogu prijavljivati ne samo nezakonito ponašanje poreznih obveznika već i poreznih službenika, razvili smo dobru saradnju s medijima koji su razvijali percepciju plaćanja poreznih obaveza.
Sve ovo je doprinjelo da je Porezna uprava Federacije BiH u posljednje tri godine uspješno implementirala niz reformskih aktivnosti koje su rezultirale rastom naplate javnih prihoda u iznosu od preko 1.385 mil KM ili za skoro 37%. Ovaj trend rasta prihoda je znatno veći od rasta zaposlenih koji u istom periodu iznosio cca 10%, kao i rasta BDP-a koji je u ovom periodu godišnje rastao oko 3%.
Direktor Porezne uprave Federacije BiH je istaknuo da je ovaj rezultat ostvaren uz nepromjenjene kapacitete Uprave i bez povećanja ili uvođenja novih poreza.
Kada su u pitanju aktivnosti protiv sive ekonomije ukazao je da je siva ekonomija još uvijek u značajnoj mjeri prisutna u BiH, jer ne postoji osmišljena i dugoročno postojana ekonomska politika koja treba da obuhvata adekvatnu poreznu politiku i politike inspekcijskog nadzora na cjelom području države, te da na svojevrstan način postoji tolerancija države prema sivoj ekonomiji, a koja se ogleda u tome da se ne donosi odgovarajući pravni okvir koji je uslov svake reforme, da država ne uspostavlja odgovarajući kapacitet kontrolnih organa, kao i da postoji neadekvatan rad inspekcija, carinskih organa, sudova, tužilaštava i policije.
Naveo je važnost smanjenja gotovine u platnom prometu i dobru kontrolu granice prilikom uvoza roba i usluga. U prilog ovome je spomenuo analize koje je Porezna uprava Federacije BiH radila, a koje su ukazale na velike razlike u statističkim podacima o uvozu u BiH koje se odnose na Srbiju i Hrvatsku koje za posljednje 3 godine iznose preko 3 milijarde KM, te da su ovakvi skupovi prilika da se ovi podaci izanaliziraju i prema istima odrede mjere za njihovo rješavanje.
Siva ekonomija se ne može efikasno suzbiti bez ujednačenog inspekcijskog nadzora na cijelom području države, a u tom pravcu Porezna uprava Federacija BiH je nastojala da primjenjuje neselektivnu politiku u odabiru poreznih obveznika za inspekcijski nadzor i da radi na ukupnoj kvaliteti uredskih i terenskih kontrola.
Pored toga, bez edukacije poreznih obveznika i podizanja njihove svijesti o plaćanju poreznih obaveza, odgovarajuće, dosljedne i pravovremene kaznene politike, osmišljenjog marketinškog pristupa i eliminacije neracionalnog tošenja i drugih sistemskih mjera nemoguće se adekvatno suprostaviti sivoj ekonomiji s kojom se danas suočavaju sve zemlje regiona i šire.
(Biznis.ba)
