Med u BiH je izuzetnog kvaliteta, ali nedovoljno korišten najčešće zbog jeftine uvozne konkurencije, žale se u savezima pčelara u BiH.
Ističu da je veći uvoz jeftinog meda lošijeg kvaliteta iz zemalja regiona jedan od najvećih problema pčelara u BiH.
Prema njihovim riječima, razlog zašto je med u susjednim zemljama jeftiniji je što Hrvatska i Srbija imaju daleko bolje pašne uslove od BiH.
Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da najveći problem ozbiljnim proizvođačima meda u BiH predstavlja patvoreni, odnosno umjetni med.
"BiH je veliki uvoznik meda zaista lošeg kvaliteta. Pored toga, velike količine meda neregularno ulaze na tržište BiH iz susjednih zemalja jer je kod njih med nešto jeftiniji", rekao je Barašin.
Dok se cijena meda u BiH kreće od 15 do 18 KM po kilogramu, jeftiniji uvezeni med ima daleko manji kvalitet od onoga u BiH.
Barašin ističe da je drugi najveći problem pčelara što BiH ima veoma slabu konzumaciju meda, odnosno građani nemaju razvijenu kulturu i naviku da konzumiraju med.
"Pčelarima u BiH naruku ne idu ni slabi podsticaji od resornih ministarstava. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS daje podsticaje po košnici do šest KM. Ove godine smo prvi put uvršteni u podsticaje za kapitalne investicije, gdje pčelar koji ima komercijalno gazdinstvo ostvaruje mogućnost povrata do 30 odsto, a oni koji imaju nekomercijalno gazdinstvo imaju mogućnost povrata do 15 odsto", objasnio je Barašin.
Kada je riječ o pomoru pčela na prostoru RS, Barašin kaže da to nije tako masovno kao u susjednim zemljama, upravo iz razloga što BiH ne gaji velike površine suncokreta i uljane repice.
"Prošle godine imali smo jedan slučaj pomora pčela na teritoriji Kostajnice, a ove godine jedan slučaj na teritoriji Dervente", rekao je Barašin.
Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, rekao je da veliki problem pčelarima predstavlja loša podsticajna politika.
"U Evropskoj uniji podsticaji za poljoprivredu čine 42 odsto ukupnih budžetskih sredstava, a u FBiH je to oko četiri odsto. Također, kada je u pitanju pčelarstvo, imamo lošu legislativu. U FBiH imamo pravilnik o pčelarstvu, dok RS ima zakon", rekao je Deljo.
Prema njegovim riječima, drugi ograničavajući faktor je zdravstvena zaštita pčela.
"Trebalo bi više raditi na edukaciji, jer edukacije nikada dosta. Treba nam više seminara", smatra Deljo.
Istakao je da pažnju treba obratiti i na zaštitu domaćeg tržišta.
"BiH proizvodi visokokvalitetni egzotični med. Imamo manju proizvodnju, ali je naš med rijetkog kvaliteta", objasnio je Deljo i dodao da će se 20. maja u BiH obilježiti Svjetski dan pčela.
Prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za ovu godinu, u RS će na 165.550 košnica biti proizvedeno oko 1.740.000 kilograma meda, što je oko 10,51 kilogram meda po košnici.
U RS registrovano 3.300 pčelara
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u RS je registrovano 3.300 pčelara, ali je taj broj sigurno i veći jer postoje i oni koji svoja društva nisu registrovali.
Rečeno je ovo na radionici o usklađivanju zakonodavstva RS sa EU u oblasti pčelarstva održanoj u Banjaluci.
Iz resornog ministarstva pozvali su pčelare da ispune svoju zakonsku obavezu i izbjegnu inspekcijsko kažnjavanje.
Radionicu je organizovalo nadležno ministarstvo u saradnji sa TAEKS (TAIEX) programom Evropske komisije za tehničku podršku i razmjenu informacija.
Podsticaji 600.000 KM
Podsticaji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za ovu godinu za pčelarstvo su 600.000 KM.
"Premija za proizvodnju selekcionisanih matica iznosi do tri KM po matici. Maksimalan iznos premije je 5.000 KM", rekli su u ovom ministarstvu.
Podsticajna sredstva za uspostavljanje i rad testnih stanica za testiranje pčelinjih matica su od 800 KM.
"Pravo na premiju za proizvodnju i uzgoj pčela ostvaruju udruženja pčelara i pčelarske zadruge koje posjeduju najmanje 50 košnica, a iznosi do šest KM po pčelinjem društvu", naveli su u ovom ministarstvu.
Biznis.ba / NN
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
