Dubrovačke gazde dolaze po radnu snagu pod platane

Vedrana Skvarica, diplomirani menadžer u turizmu, s obzirom na to da u Trebinju nema posla, odlazila je na Crnogorsko primorje i u Dubrovnik, gdje nalazi privremene poslove, od kojih razvuče zaradu da bi imala pristojan život.

"Još sam na birou u Trebinju, gdje se nadam da ću naći stalni posao, koji ne mora biti u mojoj struci. Prošle godine otišla sam da radim na Crnogorsko primorje, a ove godine sam sve donedavno radila u Dubrovniku u jednoj poslastičarnici. S obzirom na to da je sezona istekla morala sam se vratiti kući, iako se nadam da ću tamo naći posao i naredne godine", kaže Vedrana, koja je u Dubrovniku imala obezbijeđene hranu i smještaj.

Dodaje da je slične poslove možda mogla obavljati i u Trebinju, ali za duplo manju platu i bez osiguranja, pa joj se i sezonski rad od nekoliko mjeseci isplati jer joj je išao radni staž i ono što je uštedjela tokom tih mjeseci može da razvuče do naredne turističke sezone, koja u Dubrovniku traje najmanje pola godine.

U Trebinju se sve više na poslovnim objektima mogu naći oglasi da su im potrebni radnici, a iz trebinjske filijale Zavoda za zapošljavanje RS je potvrđeno da na evidenciji imaju 312 osoba manje nego u istom periodu lani, zbog odlaska mladih ljudi na Crnogorsko primorje i najviše u Dubrovnik, u Hrvatskoj, gdje se zapošljavaju za duplo veće plate.

U neobaveznom razgovoru na hrvatskom graničnom prelazu Brgat pogranični radnici će potvrditi da su stotine radnika u sezoni putovale na posao u Dubrovnik, a u mnogim slučajevima su ih, da bi izbjegli gužve, do bh. granice dovozili rođaci i prijatelji, zatim bi prešli granicu pješke, a gazde kod kojih rade bi autom dolazile po njih na drugu stranu.

Iako pojedine nezvanične statistike govore o tome da je više od 1.500 radnika iz Trebinja registrovano kod agencija na poslovima u Dubrovniku, uglavnom u uslužnim djelatnostima i građevinarstvu, u trebinjskom Zavodu za zapošljavanje nemaju te podatke, niti ih, kako je nedavno odbornike trebinjskog parlamenta o tome obavijestio direktor ove filijale Dragan Popović, mogu dobiti.

"Mi, nažalost, nemamo evidenciju koliko je mladih zaista otišlo u Hrvatsku na rad. Iako smo tražili i da se potpiše sporazum na osnovu kojeg bi se tačno znalo koliko je Trebinjaca zatražilo radne dozvole u Hrvatskoj, to se još nije desilo i zasad se samo zna da se 56 lica odjavilo sa naše evidencije, koji su kao razlog naveli posao u Dubrovniku", rekao je Popović za "Nezavisne".

Javna je tajna da se ljeti u baštama trebinjskih ugostiteljskih objekata pod platanima osim dubrovačkih vlasnika ugostiteljskih objekata sve više okupljaju i preduzetnici u potrazi za mladim konobarima, stručnim kuvarima, ali i armiračima, zidarima, bravarima.

U Dubrovniku radi i Milan Mijanović, diplomirani saobraćajni inženjer, koji je odradio pripravnički staž u Trebinju i od tada radi sve fizičke poslove koji mu se nude, jer kao oženjen čovjek i otac dvoje djece ne može sebi priuštiti da čeka bolje uslove. Milan je radio fizičke poslove i dok je studirao, kao i kasnije, ali mu za sve te godine rada niko nije uplaćivao radni staž, tako da jedini radni staž ima uplaćen od aprila ove godine - otkako radi u Dubrovniku u bravarskoj radionici.

"Otišao sam po preporuci jednog rođaka i sada radim ograde, kovane, staklene, željezne, te varenje i sve sam to naučio u radionici, sa dvojicom majstora, ocem i sinom. Oni su me u potpunosti ispoštovali: imam gotovo duplo veću platu nego što sam je imao u Trebinju i osiguran sam, odnosno sada više nisam prinuđen da radim na crno i sve je potpuno legalno", objašnjava Milan.

Kaže da se nikad ranije nije bavio ovim poslom, ali je uz majstore naučio i ovaj zanat, kao što je u Trebinju ranije naučio kamenorezački posao.

Navodi da se vozi svaki dan do Dubrovnika, gdje mu je obezbijeđen i obrok, a popodne se vraća nazad kući. Gazda mu refundira i prevoz, sa kojim se tokom sezone snalazio tako da ga do granice neko doveze, a na granici ga sačeka gazda. Dobio je ugovor i radnu dozvolu na godinu dana, a za kasnije će vidjeti.

Odliva radne snage, naročito one najproduktivnije, svjesni su i u trebinjskoj lokalnoj upravi, gdje je uoči sezone gradonačelnik Luka Petrović razgovarao sa ugostiteljima i ostalima iz uslužnih djelatnosti da povećaju plate radnicima, ali je to imalo slabog efekta.

Stanje na birou

U izvještaju sa trebinjske berze rada vidljivo je da osim smanjenja broja nezaposlenih, najviše njih otkazuje čekanje u ovoj filijali u najproduktivnijoj starosnoj dobi, odnosno mlada populacija.

"Od 2.418 nezaposlenih lica koja su prijavljena kod nas, najviše ih je sa srednjom stručnom spremom - njih 893, dok je 689 kvalifikovanih radnika i 445 sa visokom školom, a najveće smanjenje broja nezaposlenih registrovano je kod lica starosne dobi od 24 do 27 godina", kaže Dragan Popović, rukovodilac Filijale Trebinje.

On je dalje naveo da su tokom prošle i u devet mjeseci ove godine posao našle 1.862 osobe s ove evidencije, a najveći broj u sektorima trgovine, ugostiteljstva, građevinarstva, te u tekstilnoj i metalskoj industriji.

Biznis.ba / NN