Usporena cestogradnja

Katić: Inicirat ćemo promjenu zakona jer se proces javnih nabavki zloupotrebljava

Autor: Biznis.ba
Katić: Inicirat ćemo promjenu zakona jer se proces javnih nabavki zloupotrebljava
Foto: FENA

Pored koridora Vc, koji je svakako najvažniji i prioritetni projekt cestovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, Vlada FBiH se jasno opredijelila za nastavak svih aktivnosti na projektima brzih cesta u Federaciji BiH.

Logično je da je apsolutni prioritet dovršetak izgradnje koridora Vc, kazala je u intervjuu za Fenu ministrica saobraćaja i komunikacija FBiH Andrijana Katić.


Kako naglašava, na sjevernom dijelu Koridoru Vc trenutno je u izgradnji više dionica oko 40 kilometra autoceste ukupne vrijednosti radova skoro milijardu eura, a plan je da se radovi na svim ovim dionicama okončaju u naredne dvije godine.


- Jedina dionica na sjeveru koja nije još u izgradnji je Ozimice-Poprikuše, dužine 12,8 km i ona je u završnoj fazi ugovaranja radova. Izgradnjom i ove dionice završit će se sjeverni dio koridora Vc, te će Sarajevo kao glavni grad praktično biti povezano na evropsku mrežu autocesta, ističe Katić.


Na južnom dijelu koridora Vc, ostalo je znatno više posla za uraditi, jer je trenutno u izgradnji samo dionica Počitelj-Zvirovići, dužine 11 km. Vrijednost ugovora za radove je oko 85 miliona, a predviđeni završetak izgradnje je u augustu ove godine. Konkursne procedure za izbor izvođača radova su u toku za još četiri dionice na južnom dijelu koridora, a one ukupno iznose oko 41 kilometar autoceste i procjenjene su vrijednosti oko 1,25 milijardi maraka, od čega skoro polovica otpada na tunel Prenj. Tu su još i tri dionice za koje se još uvijek radi na izradi projektne dokumentacije i za koje se tek očekuje procedura izbora izvođača radova.


- Dakle, urađeno je dosta posla, ali još više posla je pred nama. Pogotovo na južnom dijelu koridora Vc, zaključno s najdužim tunelom Prenj. Očekujemo da će na izgradnji ovog tunela biti angažovani najbolji i respektabilni izvođači radova i konzultanti, a kako bi se uspješno nosili s izazovima gradnje jednog ovakvog objekta. Potreban je maksimalan angažman svih učesnika ovih projekata, od javne uprave, ministarstava i organa koji izdaju dozvole i saglasnosti, javnog poduzeća Autoceste d.o.o. Mostar, kao nositelja izgradnje koridora Vc, drugih javnih poduzeća uključenih u procese koji prethode gradnji, pa do općina i gradova, izvođača radova i svih uučesnika u gradnji. Svi trebamo dati doprinos kako bi ubrzali izgradnju koridora Vc, poručuje ministrica.


U različitim fazama pripreme četiri brze ceste


Što se tiče brzih cesta, u različitim fazama pripreme su brze ceste: Bihać-Cazin-Velika Kladuša-granica RH, Mostar-Široki Brijeg-Grude-granica RH, Prača-Goražde i Lašva-Travnik-Jajce. Također, prioritetni cestovni projekti su i Jadransko-jonska autocesta u dijelu Federacije BiH i autocesta Orašje-Tuzla. Trenutno su u fazi izgradnje i brze ceste Prača-Goražde (Tunel Hranjen) i Lot 5, Lašva-Nević Polje na brzoj cesti Lašva-Travnik-Jajce.


Trenutno su u fazi izgradnje i brze ceste Prača-Goražde (Tunel Hranjen) i Lot 5, Lašva-Nević Polje na brzoj cesti Lašva-Travnik-Jajce. Na brzoj cesti Prača-Goražde duljina dionice je 18,4 km, a faza 1 predstavlja izgradnju brze ceste u poluprofilu u cijeloj dužini. Lot 1 faze 1 odnosi se na izgradnju tunela Hranjen, dužine 5,5 km.


- Kao što je javnosti poznato, početak izgradnje ovog tunela datira još iz 2018. godine. Dva prethodna ugovora za radove trebala biti završena zaključno s 30. 12. 2023. U prvom kvartalu ove godine potpisan je novi ugovor s izvođačem radova u iznosu od oko 120 miliona maraka. Ova Vlada je osigurala oko 40 miliona maraka za ovaj projekt u 2024. godini, gdje je u usporedbi s 2022. i 2023. povećan iznos izdvajanja iz proračuna za ovaj projekt. Nažalost, JP Autoceste FBiH nisu okončale proceduru izbora nadzora za nastavak radova na tunelu, a zbog žalbi u postupku javnih nabavki koje su dovele do poništenja postupka. Vlada FBiH i ovo ministarstvo će nastaviti financijski pratiti ovaj projekt, a od svih učesnika procesa očekujemo maksimalan angažman na otklanjanju prepreka nastavku radova i konačnom završetku ovog projekta, kaže Katić.


Ukupna dužina brze ceste, Lašva – Nević Polje je 24,5 km, a trenutno je u izgradnji LOT5 čija je dužina 4,8 km. Vrijednost ugovora za izgradnju je oko 64 miliona maraka, a predviđeni rok završetka je kraj 2024. godine.


- Odlukom Vlade FBiH za implementatora LOT-a 4, prolaz kroz poslovnu zonu Vitez određeno je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, te očekujemo nastavak aktivnosti na izvlaštenju zemljišta i ugovaranju izgradnje ove važne dionice brze ceste, čime bi se u funkciju stavio i dotad izgrađeni LOT4. Prema informacijama kojima raspolažemo radovi na izgradnji LOT-a 5 su intenzivni i u skladu s očekivanjima, te zahvaljujemo svim učesnicima gradnje na angažmanu i naporima koje čine na ovom projektu, ističe resorna ministrica.


Na pitanje gdje su glavni problemi za ubrzanje izgradnje brzih cesta u FBiH ministrica Katić posebno ističe provođenje postupaka javnih nabavki za usluge i radove, koji je izuzetno dugotrajan po važećem zakonodavstvu BiH.


- Naime, institut žalbi na tendersku dokumentaciju, koji je neosporno pravo potencijalnih ponuđača, se u praksi zloupotrebljava, što dovodi do blokade postupaka javnih nabavki kako za usluge tako i za radove. U praksi se događa i zakon je omogućio da potencijalni ponuđači tj. žalitelji predaju žalbe bez dokaza o uplati naknade za žalbu. To dovodi do zaustavljanja postupaka nabavki, a žalitelji uopće nemaju namjeru plaćanja naknade, već samo interes obustave ili prolongiranja postupka javnih nabavki. Bit će potrebno mijenjati ovakvo zakonsko rješenje, a kako bi se otklonile ovakve nelogičnosti i posljedice s kojima se suočavamo. Ostali izazovi su uglavnom u donošenju i usuglašavanju prostorno planske dokumentacije, te postupcima izvlaštenja zemljišta, koje provode organi jedinica lokalne samouprave u uvjetima neusuglašenih katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija, te nedovoljnog broja voditelja ovih postupaka na terenu, kaže Katić.


Poseban izazov je i održivo financiranje svih pripremnih aktivnosti i izgradnje brzih cesta. Vlada FBiH, dodaje Katić, kroz svoje odluke o kapitalnim transferima javnim poduzećima kroz proračun daje podršku svim ovim projektima. Pored proračunskih sredstava potrebno je razmotriti načine financiranja ovih projekata i po uzoru na financiranje izgradnje koridora Vc. Izazov leži i u kapacitetima, kako javnih naručitelja, tako i izvođača radova. Evidentno je, upozorava ona, pomanjkanje radne snage u oblasti građevinarstva, te je jedna od posljedica da imamo samo mali broj kompanija izvođača radova koji mogu odgovoriti na izazove izgradnje većih infrastrukturnih projekata.


Poboljšavamo konkurentnost svih aerodroma u FBiH


Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo saobraćaja i komunikacija rebalansom proračuna u 2023. godini, ali i samim proračunom za 2024. godinu jasno su dali do znanja da podrška unaprjeđenju zračnog saobraćaja ima značajno mjesto u programu rada ove Vlade, a kao mjera koja će proizvesti rezultate na šire privredne aktivnosti od samog povećanja broja avio operacija na aerodromima. Zračni saobraćaj ovdje predstavlja granu industrije koja je jedan od glavnih generatora razvoja privrede svake zemlje. Ministrica ističe i diversificirano stanje vlasništva nad aerodromima u Federaciji BiH, jer je Federacija vlasnik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, dok ostalim aerodromi imaju različite vlasničke strukture. Međutim djelatnost kojom se ova poduzeća bave ima jednak utjecaj na privredu FBiH te je to razlog podrške svim poduzećima.

- Podrška Vlade Federacije BiH unaprjeđenju aviosaobraćaja će poboljšati konkurentnost svih aerodroma u FBiH, a po ugledu na dobru komparativnu praksu drugih zemalja kao što su Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Sjeverna Makedonija. Stimulativnim mjerama se pokrivanju inicijalni troškovi otvaranja i operiranja određenih linija, do postizanja očekivanog nivoa saobraćaja, a poseban naglasak i pažnju ukazuje se perspektivnim i novim tržištima, odnosno destinacijama za koje objektivno postoje projekcije o pozitivnim učincima na privredu jedne zemlje, kaže ministrica Katić.


Značaj telekom operatera


Odgovarajući na pitanje o mogućoj privatizaciji telekom operatera u Federaciji BiH, ona kaže da je Federalno ministarstvo saobraćaja i komunikacija aktivno uključeno u izradu zakonskih propisa, s naglaskom na usuglašavanje s evropskim propisima i regulativama u oblasti telekomunikacija.


- Što se tiče konkretno privatizacije, Vlada Federacije BiH kontinuisano prati dešavanja da tržištu telekomunikacija u regiji te će u skladu s potrebama i jedinstvenom odlukom usuglašenom na nivou Vlade FBiH odlučiti o daljnjim koracima u pravcu samog procesa privatizacije. Do sada nije iskazana inicijativa za privatizaciju telekom operatera, odgovara ona.


Kada je riječ o budućem razvoju telekom operatera, tada moramo uzeti u obzir, naglašava ministrica, trendove i ubrzani razvoj sektora telekomunikacija i digitalnih usluga u cjelini.


- Prateći rezultate poslovanja svjedočimo kontinuisanom angažmanu svih struktura oba telekom operatera u ostvarenju rasta. Digitalne inovacije u funkciji održivog razvoja, kao jedan od osnovnih postulata današnjega društva su integrisane u dugoročnu strategiju razvoja oba telecom operatera. U tom kontekstu će se nastaviti kontinuisano ulagati u sigurnu, efikasnu i održivu kako mobilnu, trenutno 4G, a u budućnosti i 5G tako i fiksnu (FTTx) širokopojasnu infrastrukturu, što predstavlja temeljni preduvjet razvoja digitalnog društva, kazala je ministrica Andrijana Katić u razgovoru za Fenu.


Na kraju je podsjetila na u aprilu ove ogdine provedenu medijsku kampanju „Glavu gore! Stop korištenju mobitela u saobraćaju“ koju je provelo Federalno ministarstvo a saobraćaja i komunikacija u saradnji s BH Telecomom, HT Eronetom i JP Autoceste FBiH. Odluka o pokretanju kampanje je uslijedila na temelju poražavajućih podatke vezanih za sigurnosti saobraćaja na cestama u Federaciji BiH, veliki broj smrtno stradalih i teško povrijeđenih osoba u proteklim godinama kao i istraživanjima koja su provedena u EU, a koja su pokazala da je jedan od glavnih uzroka saobraćajnih nezgoda korištenje mobilnih telefona u saobraćaju.