Kosovo velika prilika za bh. prehrambeni i građevinski sektor

Međutim, predsjednik Vanjskotrgovinsko trgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić kaže da to još nije donijelo neke mjerljive potivne rezultate za bh. kompanije, što se vidi i kroz činjenicu da je trenutna robna razmjena manja u odnosu na prethodni period.

- Ipak, ovaj potez predstavlja jasan dugoročni benefit, jer smanjuje administrativne barijere, olakšava poslovna putovanja, brže uspostavljanje kontakata i operativno prisustvo na tržištu, a i blizina tržišta otvara prostor za intenzivniju saradnju – kazao je Egrlić u intervjuu za Fenu.

Na osnovu dostupnih podataka, kako je naglasio, još se ne mogu vidjeti jasni prvi pokazatelji rasta ukupne trgovinske razmjene BiH i Kosova nakon odluke o ukidanju viza. Ukupan obim razmjene čak bilježi pad, sa 163,1 milion KM u 2023. godini na 154,7 miliona u 2024. i dodatno na 153,2 miliona KM u 2025.

Trgovinski suficit BiH ostaje visok, ali se smanjuje iz godine u godinu. To, navodi Egrlić, sugeriše da je ukidanje viza za sada više strukturna i potencijalna prednost, dok se konkretni efekti na izvoz i ukupni obim razmjene još nisu materijalizovali i vjerovatno zahtijevaju više vremena, ali i dodatne poslovne inicijative.

- Po vrijednosti izvoza, na kosovskom tržištu najzastupljeniji su agro i prehrambeni sektor (najviše meso i mesne prerađevine, masnoće, proizvodi na bazi žitarica), drvna industrija, odnosno drvo i njegovi proizvodi, ali i sektor hemije i plastike, a od ruda na ovom tržištu mogu se pronaći i željezo i čelik iz BiH i njihovi proizvodi – naveo je Egrlić.

Najveći potencijal za povećanje izvoza BiH na Kosovo, dodao je, imaju sektori u kojima domaće kompanije već raspolažu razvijenim proizvodnim kapacitetima i konkurentnim cijenama. To se, prije svega, odnosi na prehrambenu industriju, posebno mliječne i pekarske proizvode, zatim građevinske materijale i proizvode od metala, koji su traženi zbog kontinuirane investicijske aktivnosti na Kosovu.

- Značajan prostor za rast postoji i u drvnoj i industriji namještaja, kao i u elektrotehničkim i energetskim proizvodima. Dodatno, ukidanje viza otvara mogućnosti za jači izvoz usluga, naročito u oblasti transporta, građevine i inženjeringa, gdje je fizičko prisustvo na tržištu ključan faktor za sklapanje i realizaciju poslova – kaže Egrlić.

Na pitanje koje su glavne prepreke za jačanje izvoza bh. kompanija na kosovsko tržište, Egrlić kaže da su danas te prepreke minimalne, a s obzirom na funkcionalnost CEFTA sporazuma, carinske i druge formalnosti su u velikoj mjeri riješene, javlja Fena.

- Dakle, pravni i tehnički okvir za trgovinu je stabilan i omogućava nesmetan izvoz. Ono što ostaje kao izazov jeste nedovoljno iskorišten potencijal kroz aktivniju promociju bh. proizvoda i bolju organizaciju izvoza, kao i slabija prepoznatljivost na kosovskom tržištu. Ukratko, prepreke koje bi kočile izvoz u većoj mjeri više ne postoje, a uslovi za jačanje trgovinske razmjene su sada povoljniji nego ranije – ustvrdio je Egrlić.

Vanjskotrgovinska komora BiH, kako je rečeno, djeluje kao praktičan partner bh. kompanijama u svakoj fazi izlaska i širenja na bilo koje novo tržište. Dodatno, Komora, kao članica i osnivač Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, zajedno sa Privrednom komorom Kosova i drugim komorama regiona, implementira više projekata od interesa za privrednike.

Jedan od projekata koji je podržan od strane Evropske komisije jeste projekt „EU podrška Komorskom investicionom forumu“, koji je direktno povezan sa implementacijom Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište (CRM 2.0). Između ostalog, zahvaljujući ovom projektu organizuje se zajednički nastupi kompanija iz regiona na sajmovima, B2B sastancima i u poslovnim delegacijama, tokom kojih se, pored predstavljanja regiona kao jedinstvenog ekonomskog tržišta, kompanije iz regiona, uključujući bosanskohercegovačke i kosovske kompanije, međusobno umrežavaju.

Upitan koliko je izraženo interesovanje bh. kompanija za učešće na sajmovima i poslovnim događajima na Kosovu, Egrlić podsjeća da je VTKBiH kroz komorski sistem podržala učešće domaćih kompanija na sajmu na Kosovu, a direktno su učestvovale i na poslovnim događajima, te prepoznaju potencijal tog tržišta i važnost direktnog kontakta s partnerima.

- U narednom periodu planirano je da se ispita interesovanje kompanija za ovakve aktivnosti, kako bi se pripremile ciljane poslovne misije i promotivne inicijative koje bi olakšale pristup kosovskom tržištu i konkretno podržale jačanje izvoza – kazao je on.

Kaže da je najperspektivniji sektor za dublju ekonomsku saradnju BiH i Kosova prehrambena industrija, jer BiH ima određen proizvodni kapacitet i iskustvo u izvozu unutar CEFTA sporazuma. Posebno se ističu mliječni proizvodi, konditorski asortiman i pekarski proizvodi, koji imaju dobar prijem na kosovskom tržištu zbog sličnih potrošačkih navika i blizine.

Pored toga, postoji prostor i u sektorima drvne i metaloprerađivačke industrije, koji mogu dopuniti izvoz prehrambenih proizvoda kroz građevinske i finalne industrijske proizvode. CEFTA okvir olakšava ovaj izvoz, omogućavajući bh. kompanijama da svoje proizvode plasiraju brže i uz manje prepreka, dok istovremeno kreira platformu za širenje prisustva na regionalnom tržištu.

Upitan da li postoje planovi za otvaranje predstavništva VTKBiH na Kosovu, predsjednik VTKBiH kaže da Komora nema planove za otvaranje vlastitog predstavništva, ali da je saradnja sa kosovskom privrednom komorom vrlo intenzivna i kontinuirana. Partnerstvo se realizuje kroz različite projekte unutar CEFTA okvira i inicijative poput KIF-a, gdje se razmjenjuju iskustva i usklađuju procedure za olakšavanje trgovine.

- Sa kosovske strane postoji visoka spremnost na saradnju, što dodatno olakšava koordinaciju i izvozne aktivnosti bh. kompanija, posebno u sektorima gdje su pravila i standardi unutar CEFTA sporazuma već harmonizovani. Dakle, važno je unaprijed istražiti potrošačke navike i standarde, uspostaviti direktne kontakte sa lokalnim partnerima i iskoristiti podršku institucija poput VTKBiH za informacije, savjete i poslovne susrete – poručio je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić u intervjuu za Fenu.

Također i predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca KS Suhad Ećo smatra da bi se još neki sektori sigurno mogli izdvojiti za tržište Kosova, kao što su metalska i elektroprerađivačka industrija.

- Mislim da namjenska industrija također ima jako veliku perspektivu za uvezivanje sa tim tržištem. Za Kosovo je privlačna i građevinska industrija, koja bi mogla zabilježiti jako dobre rezultate, IT sektor – smatra Ećo.

U narednom periodu, dodao je, treba posebno sagledati mogućnost kod uvezivanja ova dva tržišta za razvoj IT poslovnih usluga, jer „već postoje neki pomaci koji su vidljivi na terenu“.

- Rezultati bi do sada bili bolji da se imalo razumijevanja i da su se ukinule vize za građane Kosova, jer dolazak poslovnih ljudi u BiH doveo bi do veće trgovinske razmjene. Sve države zapadnog Balkana riješile su problem viza, jedina BiH ima taj problem – poručio je Ećo.

Ključna preporuka bh. privrednicima koji žele ući na kosovsko tržište je, kako kaže Ećo, da aktivno iskoriste postojeće trgovinske sporazume i blizinu tržišta, prvenstveno kroz CEFTA okvir, uz fokus na sektore gdje BiH ima komparativnu prednost.