Proizvodnja orašastih plodova na domaćim plantažama je u ekspanziji, a da su mnogi u tome prepoznali šansu za dobru zaradu svjedoči podatak da je lani izvoz tih proizvoda povećan za skoro 24 odsto, dok je u plasmanu prednjačio lješnik koji je uprkos pandemiji stigao na evropske trpeze.
Pokazuju to podaci Spoljnotrgovinske komore BiH prema kojima je vrijednost izvoza lješnika, oraha i kestena u prošloj godini iznosila 1,8 miliona maraka, dok je godinu ranije plasman tih proizvoda bio težak 1,4 miliona KM. Najveći rast izvoza, navode u Komori, od čak 18,62 odsto bilježi se kod oljuštenih lješnika, dok je najveći pad od 8,06 odsto zabilježen kod oljuštenih oraha.
Sa druge strane, u prošloj godini zabilježen je pad uvoza orašastih plodova za 0,41 odsto u odnosu na 2019. godinu.
"Pokrivenost uvoza izvozom orašastih plodova u prošloj godini iznosila je 14,5 odsto, dok je u 2019. godini bila 11,6 odsto",navedeno je u godišnjem izvještaju Spoljnotrgovinske komore BiH.
Među liderima u proizvodnji lješnika u Srpskoj je najmlađi grad, a prema nekim procjenama u Derventi je oko 300 hektara oranica pod ovom biljnom kulturom. Najveći proizvođač je preduzeće "Eko Posavina" koje lješnik uzgaja na oko 170 hektara, a osim toga, pod tom kulturom je i oko 50 hektara oranica u vlasništvu njihovih kooperanata.
"Na 30 hetara zasada prošle godine imali smo oko 40 tona roda, od čega smo nešto više od 30 tona izvezli u jednu firmu u Hrvatsku koja vrši dalju doradu lješnika", rekao je za "Glas Srpske" tehnolog proizvodnje lješnika u tom derventskom preduzeću Branislav Čokić, podsjetivši da je "Eko Posavina" prve zasade podigla 2014. godine. On pojašnjava da je to početni prinos, jer te sadnice tek ulaze u sedmu godinu.
"Puni prinos od pet do šest kilograma lješnika po grmu očekujemo u osmoj ili devetoj godini. U ovoj godini za berbu dospijevaju veće površine i očekujemo čak duplo veći rod nego lani", istakao je Čokić.
Dodao je da su se mnogi Dervenćani okrenuli uzgoju lješnika, a u toj proizvodnji, ističe Čokić, uspijevaju vrijedni i strpljivi, jer su potrebna ulaganja, a prvi rod prispijeva tek u sedmoj godini.
Na oko 2,5 hektara u Tesliću lješnik uzgaja i preduzeće "Slav komerc" koje plodove prerađuje i dobija kvalitetno cijeđeno ulje lješnika.
"Prije pandemije virusa korona cijeđeno ulje smo izvozili u Sloveniju, to je sada stalo i očekujemo ponovo izlazak na tržište. Imamo spremljen lješnik za proizvodnju oko 500 litara ulja", rekli su u tom preduzeću.
Biznis.ba / NN
Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja
U kojem kantonu su najveće plate i koja su zanimanja najplaćenija
